Već je dramatična situacija tjednima zbog ozbiljne nestašice lijekova. To se ne događa u Hrvatskoj, već u jednoj od najrazvijenijih zemalja Europe - Njemačkoj.
Zbog inflacije i drastičnog rasta cijena, od transporta do potrošnog materijala i sirovina, i strogo kontrolirane cijene lijekova na recept toliko su niske da je njihova proizvodnja postala ne neprofitna, već neodrživa.
Domaći proizvođači lijekova mjesecima na to upozoravaju i razgovaraju s predstavnicima Vlade. Iako navodno ima sluha, zasad bez konkretnih rješenja. Održivost sustava formiranja cijena generičkih lijekova bila je upitna i prije ove krize.
"Regulatornim odlukama cijene lijekova su od 2012. do 2022. automatizmom snižene 40,83 posto, dok istodobno troškovi njihove proizvodnje rastu. Kao posljedica ovog nesrazmjera, u posljednjih je pet godina svaki treći dan povučen jedan lijek s hrvatskog tržišta, što znači da je povučeno oko 1500 lijekova.
Pročitajte i ovo
Nemogućnost utjecaja na formiranje cijena
Kombinacija je to izvanrednih okolnosti u kojima, kao i u ostatku EU i u drugim industrijama, posluju proizvođači lijekova u Hrvatskoj i njihove nemogućnosti da utječu na formiranje cijene lijeka", pojašnjavaju u Udruzi proizvođača lijekova Hrvatske udruge poslodavaca.
Samo u zadnjih godinu dana troškovi transporta članicama Udruge porasli su i do 160 posto, troškovi sirovina do 118 posto, a troškovi energije čak do 330 posto. Dok druge industrije povećavaju vlastite izlazne cijene, s generičkim lijekovima obrnuta je situacija - i dalje su na snazi pravila prema kojima cijena svakog novog lijeka na listi mora biti niža od ostalih.
Pročitajte i ovo
Tako je prosječna cijena terapije trenutno 33,3 kune. U odnosu na prosječnu usporednu cijenu (PUC), cijene terapije u Hrvatskoj niže su 60-80 posto za antibiotske terapije i 40-50 posto za kardiološke i neurološke terapije. Pritom generički lijekovi čine samo 4 posto troška uz 60 posto udjela u volumenu lijekova.
"U Hrvatskoj generičkim lijekovima možete liječiti bolesnika s visokim tlakom za manje od sedam kuna mjesečno, ili upalu pluća za 11 kuna, a sustav i nadalje kontinuirano vrši pritisak na daljnje snižavanje tih cijena", pojasnio je Jerko Jakšić, predsjednik UPL HUP te predsjednik uprave PharmaSa, piše Poslovni.hr.
Mihael Furjan, predsjednik uprave Plive rekao je kako mnoge EU zemlje već rade na novim cjenovnim politikama generičkih i biosličnih lijekova.
Pronalazak rješenja
Članice HUP UPL-a Ministarstvu zdravstva dale su konkretne prijedloge. Traže automatsku indeksaciju, odnosno usklađivanje s inflacijom, gdje proizvođač usklađuje cijenu lijekova prema stopi inflacije, štiteći ekonomsku održivost.
Predlažu još neka rješenja koja su se pokazala učinkovitima u drugim zemljama članicama. S tim je vezana i brzina dolaska generičkih i biosličnih lijekova na listu. Idući prijedlog je pametna javna nabava lijekova kroz "multiwinning" sustav nabave, ustaljen u EU - podržava tržišnu utakmicu i stimulira ostanak većine proizvođača u zdravstvenom sustavu, a primjer je u biološkim lijekovima.
Pročitajte i ovo
Andreas Burkhardt, generalni direktor farmaceutske kompanije Teva za Njemačku i Austriju pojašnjava kako je eksplozija cijena proizvodnje uz zamrznute prodajne cijene dovela do toga da se lijekovi poput sirupa proizvode s gubitkom, što nijedna kompanija dugoročno ne može izdržati.
Iako, stvari bi se mogle mijenjati, a Njemačka bi bila prva europska zemlja koja bi pokrenula opsežnu reformu sustava propisivanja generike. U utorak je njemački ministar zdravstva Karl Lauterbach predstavio ključne točke za Zakona o generičkim lijekovima planiran za 2023. godinu.
Prilikom predstavljanja prijedloga Zakona, pojasnio je kako je utrka za najnižom mogućom cijenom generičkih lijekova destabilizirala opskrbu i dovodi do uskih grla. Cilj njemačke Vlade je poduzeti protumjere i ublažiti ekstremni pritisak na troškove u nekim područjima, uključujući pedijatrijske lijekove.
Ministarstvo uz to želi osigurati veću diverzifikaciju dobavljača i opskrbnih lanaca za neke djelatne tvari. Po prvi put bi se uvele strukturne prilagodbe sustava cijena/naknada, uključujući reviziju sustava rabatnih ugovora. Sve to bi moglo smanjiti pritisak na cijene i povećati atraktivnost tržišta selektivnih generičkih lijekova.
