Dramatičan finiš kampanje u Srbiji: Vučić dominira, oporba sumnja u prijevare

Prijevremeni parlamentarni izbori, uobičajeni tijekom više od desetljeća aktualne vlasti Srpske napredne stranke, raspisani su za 17. prosinca, kada će se birati i zastupnici u Skupštini Vojvodine, te vijećnici u 65 općina i gradova, među kojima i u prijestolnici Srbije.

Oporba, premda rascjepkana u više raznorodnih blokova, vjeruje da može osvoji većinu glasova ponajprije u Beogradu, što bi, po ocjeni analitičara, moglo poremetiti dosad prilično monolitnu vlast koju predvodi koalicija na čelu s SNS-om i predsjednikom Aleksandrom Vučićem.

Pročitajte i ovo Hrvoje Bujanović Tko je čovjek koji privremeno dolazi na mjesto bivšeg ministra Filipovića?

Šef države, koji je u svibnju formalno odstupio s čela SNS, bezrezervno je od početka kampanje stao uz stranačku izbornu listu koja nosi njegovo ime "Aleksandar Vučić - Srbija ne smije da stane", a oporba ga optužuje da koristi svoju poziciju u tzv. dužnosničkoj kampanji, koju primjenjuju i ostali dužnosnici, napose ministri u vladi koju kontrolira SNS.

Jedna od ključnih primjedbi i pritužbi oporbe je da apsolutno nema ni približno ravnopravan tretman u medijima koji su, u većini, manje ili više naklonjeni vlasti i Vučiću.

Upravo je Vučić tijekom kampanje dominantna figura i skoro svakodnevno je, čak i u izravnim prijenosima predsjedničkih aktivnosti, u programima televizija s nacionalnim opsegom.

Vučić dominira medijima

Vučić je na televizijama s nacionalnom frekvencijom i TV N1, koju vladajući smatraju "tajkunskim" i "oporbenim" medijem, zauzeo najviše prostora u odnosu na sve ostale političke aktere - na TV Pink 37 posto, B92 (30 posto), Radio-televiziji Srbije (7,7 posto), N1 (7,6 posto) i TV Happy 6,7 posto, utvrdila je u predizbornom monitoringu elektroničkih medija nevladina organizacija Biro za društvena istraživanja (BIRODI).

Istodobno, oporba otvoreno sumnja u moguće brojne zlouporabe tijekom izbornog dana, među ostalim i na glasanje "mrtvih duša", obzirom da su pozivi na glasanje upućeni i na adrese preminulih.

Pozornost javnosti izazvala je činjenica da je, među brojnima, poziv za glasanje dobila i jedna od najugledniji novinarki s prostora bivše Jugoslavije Gordana Suša, iako je preminula u lipnju 2021.

Prozvanim se osjetilo resorno Ministarstvo za državnu upravu i lokalnu samoupravu priopćivši da je za to odgovoran "referent koji vodi birački popis" jer "nije verificirao podatak koji je dobio iz Matične knjige umrlih", pa ta "promjena nije automatski obavljena".

Ministar Aleksandar Martinović tu je vijest u medijima nazvao "pokušajem da se predstavljanjem tih usamljenih slučajeva" uznemiri građane uoči predstojećih izbora i "stvori ozračje" da vlast sprema izbornu krađu.

Pročitajte i ovo nacionalna naknada Dobra vijest za starije osobe! Provjerite kada bi vam trebao sjesti novac na račun

Oporba je, sumnjajući u regularnost izbora, od Republičkog izbornog povjerenstva (RIK) zatražila da osigura policijski nadzor tijekom transfera izbornih materijala od birališta do sjedišta RIK-a kako bi se izbjegle makinacije i manipulacija u brojanju glasova.

Nasuprot tom zahtjevu, premijerka i potpredsjednica SNS-a Ana Brnabić na provladinoj TV B92 rekla je da oporbena koalicija "Srbija protiv nasilja" na dan izbora planira napraviti kaos i "proglasiti pobjedu" prije nego budu priopćeni rezultati. Ona je rekla da planiraju "od jutra praviti kaos na biralištima, zatrpavati republičko izborno povjerenstvo, sudove i tužiteljstva" pritužbama kako bi navečer "proglasili pobjedu prije nego budu prebrojani glasovi, izišli na ulice i pokušali preuzeti vlast".

Prema tvrdnjama beogradskih medija, više od 150.000 kontrolora i promatrača nadzirat će regularnost prijevremenih parlamentarnih, pokrajinskih i lokalnih izbora 17. prosinca.

Izborni zakon omogućuje da svaka izborna lista može imati samo jednog kontrolora i njegovog zamjenika u biračkom odboru na svakom od ukupno 8273 biračka mjesta diljem Srbije. Istodobno, promatrače na izbore šalju domaće i inozemne nevladine organizacije, ali i Ured za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), OSCE, Europski parlament.