Kad je riječ o ovogodišnjoj Nobelovoj nagradi za mir, čiji će dobitnik biti objavljen danas, jedno je gotovo sigurno, a to je da je američki predsjednik Donald Trump neće dobiti ma koliko je želio. Ali tko hoće?
Norveški Nobelov odbor u Oslu okončat će neizvjesnost u petak u 11 sati po srednjoeuropskom vremenu, kada će objaviti pobjednika.
Okolnosti u svijetu su mračne. Broj oružanih sukoba u svijetu u kojima je sudjelovala najmanje jedna država nikada nije bio toliko visok kao 2024., otkako je Sveučilište u Uppsali 1946. počelo voditi bazu podataka o globalnim sukobima.
Trump ponavlja da zaslužuje prestižnu nagradu jer je riješio "osam sukoba", ali stručnjaci smatraju da on neće biti izbor Nobelova odbora, barem ne ove godine.
"Ne, ove godine to neće biti Trump", rekao je švedski profesor Peter Wallensteen, stručnjak za međunarodna pitanja.
"Ali možda iduće godine? Do tada će se slegnuti prašina oko njegovih raznih inicijativa, uključujući krizu u Gazi", dodao je.
Mnogobrojni stručnjaci smatraju da su Trumpove tvrdnje da je mirotvorac pretjerane i izražavaju zabrinutost zbog njegovih politika koje provodi pod geslom "Amerika na prvom mjestu".
"Osim što pokušava dogovoriti mir za Gazu, vidjeli smo politike koje zapravo idu protiv namjera i onoga što stoji u oporuci Alfreda Nobela, odnosno promicanja međunarodne suradnje, bratstva nacija i razoružanja", rekla je čelnica Istraživačkog instituta za mir iz Osla Nina Graeger.
Po njezinu mišljenju, popis Trumpovih poteza koji nisu u skladu s idealima Nobelove nagrade za mir je dug.
Trump je povukao SAD iz međunarodnih organizacija i multilateralnih sporazuma, pokrenuo trgovinske ratove i protiv saveznika i protiv neprijatelja, prijetio da će oduzeti Grenland Danskoj silom, naredio slanje Nacionalne garde u američke gradove i napadao akademske slobode sveučilišta te slobodu izražavanja.
"U obzir uzimamo kompletnu sliku", objasnio je predsjednik peteročlanog odbora koji dodjeljuje nagradu Jorgen Watne Frydnes.
"Važna je cijela organizacija ili cijela osobnost te osobe, ali u prvom redu gledamo što su zaista postigli za mir", rekao je.
Izbor neće biti kontroverzan
Ove godine, za Nobelovu nagradu za mir nominirano je 338 ljudi i organizacija, ali popis je tajan.
Deseci tisuća ljudi mogu predložiti kandidate, uključujući zastupnike i ministre svih država, bivše laureate, neke sveučilišne profesore i članove Nobelova odbora.
Godine 2024. nagradu je dobila organizacija preživjelih atomske bombe u Japanu Nihon Hidankyo za svoju borbu za zabranu nuklearnog oružja. Ove godine nema jasnog favorita, no kruži nekoliko imena.
Spominju se sudanske organizacije Emergency Response Rooms, mreža volontera koji riskiraju živote kako bi nahranili i pomogli ljudima u ratu, zatim Julija Navaljna, udovica Putinova kritičara Alekseja Navaljnog, te Ured za demokratske institucije i ljudska prava koji prati izbore.
Nobelov odbor mogao bi svojim izborom potvrditi i svoju predanost svjetskom poretku koji Trump dovodi u pitanje i dodijeliti nagradu glavnom tajniku UN-a Antoniu Guterresu ili nekom UN-ovom tijelu kao što su agencija za izbjeglice UNHCR ili agencija za pomoć Palestincima UNRWA.
Mogao bi je dati i međunarodnim sudovima kao što su Međunarodni sud pravde (ICJ) ili Međunarodni kazneni sud (ICC) ili pak Odboru za zaštitu novinara ili Reporterima bez granica.
No mogao bi kao i mnogo puta prije izabrati sasvim neočekivanog laureata.
-
Nakon napadaNe može se zaustaviti širenje radijacije: Teško oštećena nuklearka Černobil
-
Najavio pravnu borbuNekad uspješni poduzetnik, danas deložiran iz stana: "Sve su mi oduzeli. Dug je najedanput narastao"
-
FEMICID u rijeciJezivi detalji ubojstva: "Pronađena je na trećem katu s 30 ubodnih rana"
