Katastrofalni požari koji bjesne amazonskom prašumom, zapravo uništavaju pluća svijeta. Kolika je površina prašume koja proizvodi 20 posto kisika na Zemlji uništena, ne zna se točno. Ipak, ono što je nedvojbeno jest da gubitak svakog pedlja te prašume predstavlja potencijalnu opasnost po čitavo čovječanstvo.

Galerija


Površina koju trenutačno prekriva dim u Amazoniji veličine je jedne trećine Sjedinjenih Američkih Država. Požari su velikim dijelom i posljedica uništavanja šuma. Svake minute iskrči se dio amazonske prašume veličine nogometnog igrališta.

O ovoj temi govorio je gostujući u Dnevniku Nove TV profesor Ivica Kisić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

Koliko su za cijeli planet pogubne posljedice ovih požara u Amazonskoj prašumi?

Možda to ne možemo ni shvatiti. Primimo tu vijest negdje u glavi, ali ne shvaćamo koje su to kataklizmične posljedice onoga što se događa u Amazoni već 50-ak godina. Možda ću vas malo iznenaditi – ali to je jedan način shifting kultivacije koja se u tom području primjenjivala godinama. Čak i kod nas, kada idemo za Split u veljači i ožujku imamo taj način gospodarenja. Sve je bilo dobro dok se gospodarilo na taj način. Dok su lokalni farmeri iskrčili 1000 metara ili 500 metara kvadratnih pa se širilo. Međutim, prije 50-ak godina, kako nema više povoljnih kvalitetnih poljoprivrednih tala, došlo se na ideju da će se to provoditi u Amazoni. Sada više nije bilo pola hektara, nego desetak tisuća hektara parcele koja se svaki dan krčila.

Požar u Amazonskoj prašumi (Foto: AFP) Amazonska prašuma u plamenu: Gusti dim "zamračio" glavni grad Brazila - "Bilo je kao da se dan pretvorio u noć"

U kojoj mjeri krčenje prašume pridonosi požarima?

Nažalost, požari su posljedica krčenja. Slučajno, 95% požara su namjerni požari. Slučajno se spali šuma, slučajno je ta šuma državna, slučajno se vrši prenamjena u poljoprivredo zemljište na kojem se uzgajaju kulture koje su jako osjetljive na eroziju.

Koliko je opasna ta deforestacija?

Nevjerojatno je opasna jer dok ste imali tropske šume one su štitile to tlo. Znači, kiša koja je padala je padala po tom drveću i zaustavljala da kiša dolazi direktno na tlo. Imali su zeleni pokrov. Sada ste iskrčili šumu, otvorili ste to tlo. Isto se događa u Indoneziji. Uzgajate kukuruz, soju, pamuku, široke kulture koje i na vrhuncu svoje vegetacije ne pokriju tlo. Onda imate visokointenzivne kulture, visokointenzivnu poljopirvredu i velike količine agrokemikalija. I onda imate, ono što lokalno stanovništvu zove smaragdna rijeka da više nije smaragdna nego žuta. To je posljedica erozije u Amazoni. I bojim se da je stanje danas još gore.

Ivica Kisić (Foto: Dnevnik.hr) Pitali smo stručnjaka koliko su posljedice požara u Amazonskoj prašumi pogubne za planet i dobili uznemirujuć odgovor

Danas ste stigli iz Šibenika, bili ste na području koje je zahvatio veliki požar prošlog mjeseca, i tamo sudjelujete u istraživanju vode i tla. Možete li nam reći nešto više o tome?

Krajem srpnja bio je katastrofalan požar u Šibenskoj Dubravi. Naš cilj je utvrditi posljedice tog požara po okoliš. Pepeo koji je ostao na površini tla ima nešto drugačiju reakciju u odnosu na pepeo tla. Kiše koje dolaze – isti slučaj koji se događao u Amazoni – taj pepeo odnosi prema rijekama, unose ga u rijeke i onda dolazi do promjena. Cilj nam je primarno utvrditi koje su to posljedice i uz pomoć kolega sa Šumarskog fakulteta pokušati utvrditi koja se vegetacija obnavlja. Je li to ista vegetacija koja je bila i prije požara, je li to neka nova vegetacija i koliko godina treba da bi ta vegetacija ponovno zaživjela.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
 

U uvali Pučišća na Braču iz jahte ispuštene fekalije?