Ovo su predviđanja Međunarodne organizacije rada (ILO) koja su objavili u studiji predstavljenoj u utorak u Ženevi i dostupnoj na internetskim stranicama.
'Ironično, samo u razvijenim gospodarstvima očekuje se pad nezaposlenosti mladih u godinama koje dolaze, a to je slijedilo nakon velikog rasta nezaposlenosti mladih u svim regijama od izbijanja krize', rekao je Ekkehard Ernst, vodeći autor studije 'Pregled nezaposlenosti u svijetu: sumorni izgledi za mlade na tržištu rada'.
>> Vukovar: Mladi iz Hrvatske i Srbije održali javni sat povijesti
Postupan pad nezaposlenosti mladih ILO očekuje u razvijenim gospodarstvima gdje bi ona sa 17,5 u 2012. trebala pasti na 15,6 u 2017. godini. No ta brojka ipak je veća od 12,5 posto koliko je nezaposlenost iznosila 2007., prije izbijanja krize.
U zemljama središnje i istočne Europe ILO predviđa rast nezaposlenosti mladih sa 16,9 na 17 posto 2017. Procjenjuje da predviđeni pad nezaposlenosti u razvijenim zemljama neće biti posljedica poboljšanja na tržištu rada, već uvelike posljedica odustajanja i isključivanja mladih s tržišta rada.
Druga važna prognoza jest da postupan pad nezaposlenosti u razvijenim zemljama neće biti dovoljan da preokrene trend na svjetskoj razini. Zato ILO predviđa globalnu nezaposlenost mladih 12,9 posto 2017., ili za 0,2 posto više od 2012.
Posljedice eurokrize širit će se izvan europskih granica i pogađat će gospodarstva istočne Azije i Latinske Amerike jer slabi izvoz u razvijene zemlje, piše ILO.
Nezaposlenost mladih bit će najviša u sjevernoj Africi i na Bliskom istoku, iznad 25 posto. U sjevernoj Africi trebala bi 2017. iznositi 26,7 posto, a na Bliskom istoku 28,4 posto. Nezaposlenost mladih trebala bi rasti i u istočnoj Aziji i kretati se oko 12 posto u subsaharskoj Africi.
U zaključcima studije stručnjaci ILO-a pozivaju vlade i socijalne partnere da podrže mlade radnike jer to donosi dugoročnu dobit zemljama. Na godišnjoj konferenciji u lipnju 2012., ILO je prihvatio Rezoluciju kojom poziva na trenutačnu, ciljanu akciju u svrhu smanjenja nezaposlenosti mladih, različitim mjerama od makroekonomske politike do poticanja poduzetništva mladih.
Napominje da se posebice treba pozabaviti mladim ljudima koji se obeshrabre i odustanu od traženja posla. Takvu kategoriju naziva NEET (neither in employement, education or training ili 'niti na tržištu rada niti u potrazi za poslom, ni u obrazovnom procesu'.
Stručnjaci pozivaju države da osmisle posebne programe za zapošljavanje mladih ljudi, a takve programe već imaju Austrija, Danska, Finska, Norveška i Švedska, rečeno je na konferenciji za novinare prema pisanju agencije AFP.
U Švedskoj je program za mlade stupio na snagu 80-ih godina, a izmijenjen je 2007. On oslobađa plaćanja poreza poslodavce koji zaposle mlade ljude. Taj program stajao je Švedsku manje od 0,1 posto BDP-a u 2008, ističe ILO. (Hina)
