Desetljećima se Kanada smatrala globalnim zaostajačem u financiranju obrane, a još prije samo dvije godine situacija s novačenjem bila je toliko loša da je bivši ministar obrane upozorio da su oružane snage na putu da propadnu.
Sada kanadska vojska razvija se tempom kakav nije viđen desetljećima, dosegnuvši najveći broj novih regruta u posljednjih 30 godina i potencijalno preokrenuvši kronični manjak osoblja koji je godinama pogađao vojsku te zemlje.
Povećanje tijekom posljednje dvije godine napravljeno je u trenutku kada se svijet suočava s velikim oružanim sukobima i geopolitičkom neizvjesnošću, dok Kanada nakon godina neispunjavanja svojih obveza prema NATO ulaže milijarde u novo vojno financiranje.
To se također podudara s neuobičajenim porastom nacionalizma koji se pojavio nakon što je američki predsjednik Donald Trump nazvao Kanadu "51. saveznom državom", što su mnogi protumačili kao prijetnju suverenitetu zemlje od njezina najbližeg susjeda.
Zašto sve više ljudi ide u vojsku?
Charlotte Duval-Lantoine, suradnica Instituta Canadian Global Affairs koja istražuje vojnu kulturu u Kanadi, rekla je da iza nedavnog porasta prijava u vojsku možda postoji "Trumpov efekt", ali da je broj prijava počeo naglo rasti još 2022. godine, otprilike u vrijeme ruske invazije na Ukrajinu.
"Kad ljudi vide da svijet više nije toliko siguran i da bi njihova zemlja mogla biti ugrožena, tada obično vidimo porast pristupanja vojsci", rekla je za BBC.
Globalni sukobi nisu jedini čimbenik koji potiče rast. Visoka stopa nezaposlenosti mladih u Kanadi — koja je u ožujku iznosila gotovo 14 posto — kao i obećanje sigurnijeg zaposlenja i viših plaća nakon što je premijer Mark Carney najavio najveće povećanje plaća za vojno osoblje u jednoj generaciji, također imaju važnu ulogu.
Plan novog premijera
Otkako je prošle godine preuzeo dužnost, Carney je vojsku stavio u središte rada svoje vlade, uz, kako sam kaže, ambiciozan plan za brzu modernizaciju i proširenje Kanadskih oružanih snaga.
U ožujku je objavio da je Kanada službeno dosegnula NATO-ov cilj izdvajanja dva posto BDP-a za obranu prvi put od kasnih 1980-ih, u jednoj godini. Carney se također pridružio NATO-ovu obećanju da će do 2035. izdvajati do 5 posto BDP-a za obranu.
No čak i uz nove regrute, analitičari kažu da kanadska vojska i dalje znatno zaostaje za saveznicima te upozoravaju da bi moglo proći neko vrijeme prije nego što se financiranje pretoči u stvarna poboljšanja.
Richard Shimooka, viši suradnik Instituta Macdonald-Laurier, rekao je da kanadske oružane snage trenutačno imaju kapacitet rasporediti samo nekoliko tisuća vojnika odjednom, uz ograničen broj borbenih zrakoplova. Za usporedbu, britanska vojska može rasporediti 10.000 vojnika ako je potrebno.
"Stanje Kanadskih oružanih snaga trenutačno je na vrlo niskoj razini i trebat će pet ili deset godina prije nego što se vidi pravi uzlet", rekao je Shimooka.
Velik razlog za to, tvrdi Shimooka, jest povijesno pretjerano oslanjanje Kanade na SAD.
"Kasnimo nekoliko desetljeća, ali barem sada pokušavamo nešto poduzeti", rekao je Alden Campbell, prvi časnik Kraljevskog kanadskog ratnog zrakoplovstva.
