Supredsjedatelji osnivačke konferencije u Parizu, Sarkozy i njegov egipatski kolega Hosni Mubrak, naglasili su kako je mir vitalan za gospodarski i socijalni razvoj regije.
Pročitajte i ovo
Sukobi između Izraela i Palestinaca bitno su pridonijeli neuspjehu Barcelonskog procesa, preteče Unije za Mediteran koji je Europska unija pokrenula 1995. u Barceloni kao projekt regionalne sredozemne suradnje.
U završnoj deklaraciji usvojenoj u Parizu šefovi vlada i država stoga "ponovo potvrđuju svoju potporu izraelsko-palestinskom mirovnom procesu, kao što je već istaknuto na ministarskom sastanku Euro-Meda u Lisabonu (studeni 2007.) i u skladu s procesom iz Annapolisa".
Sudionici konferencije usuglasili su se u deklaraciji i u odnosu na borbu protiv terorizma i neširenje nuklearnog naoružanja na Bliskom istoku.
"Strane će težiti stvaranju bliskoistočne regije bez oružja za masovno uništenje, nuklearnog, kemijskog i biološkog oružja, kao i sustava za njihovu proizvodnju i isporuku, na način koji se uzajamno i učinkovito može verificirati", kaže se u deklaraciji i dodaje da će strane razmotriti i "konkretne mjere" za spriječavanje proliferacije.
Mediteransku uniju činit će 27 zemalja članica Europske unije, zemlje južnog Sredozemlja - Alžir, Egipat, Izrael, Jordan, Libanon, Maroko, Mauritanija, Sirija, Tunis, Turska i palestinske vlasti, te europske sredozemne zemlje Hrvatska, Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Monako. Ukupno je pozvano 44 zemlje, ali libijski vođa Moamer Gadafi odbija sudjelovati u tom projektu. Arapska liga ubuduće će imati promatrački status u Uniji za Mediteran.
Mediteranska unija za ostvarenje ambicioznih projekata namjerava privući privatne investicije kao dodatak milijardama eura koje su za regionalnu suradnju već predviđene u proračunu EU.
Europska komisija objavila je kako je u projekte južnih susjeda između 1995. i 2007. već investirala oko 8 milijardi eura, a tijekom sljedećih 6 godina namjerava investirati još 9 milijardi eura.
