Američki predsjednik Barack Obama u utorak navečer stiže u 24-osatni posjet Bruxellesu, na summit s čelnicima EU-a, prvi njegov predsjednički posjet europskoj prijestolnici i prvi posjet nekog američkog predsjednika nakon 2005.
Pročitajte i ovo
Obama će tijekom svog 24-satnog posjeta posjetiti u srijedu ujutro memorijalno groblje u Waregemu, u društvu belgijskog kralja Phillipa i premijera Elija Di Rupa kako bi odao počast poginulim Amerikancima u prvom svjetskom ratu.
'Ove godine neće biti summita G8 u Rusiji'
S čelnicima EU-a, predsjednikom Europskog vijeća Hermanom Van Rompuyem i predsjednikom Europske komisije Joseom Manuelom Barrosom, Obama će se sastati tijekom radnog ručka, a predviđeno trajanje je samo 75 minuta. Obama će također održati govor u bruxelleskoj 'Palais des Beaux Arts', pred oko 200 odabranih uzvanika. Iz Bruxellesa odlazi u srijedu navečer u Rim, gdje će se u četvrtak i petak sastati s papom Franjom te talijanskim predsjednikom i premijerom.
Zadnji posjet Bruxellesu nekog američkog predsjednika bio je 2005. kada je George W. Bush doputovao kako bi popravio odnose s Europom, narušene nakon invazije na Irak 2003.
I sadašnji Obamin posjet dolazi u razdoblju narušenog povjerenja, pogotovo nakon otkrića američkog masovnog prisluškivanja europskih građana i čelnika europskih država. Tijekom razgovora s europskim čelnicima dominirat će ukrajinska kriza i ruska aneksija Krima. Obama, Van Rompuy i Barroso pokušat će se uskladiti kako bi se Rusiju izoliralo zbog njezina ponašanja u Ukrajini.
Također će se razgovarati o pregovorima o sklapanju Transatlantskog trgovačkog i investicijskog partnerstva (TTIP), ambicioznog, sveobuhvatnog sporazuma o slobodnoj trgovini, kojim bi se stvorila najveća zona slobodne trgovine na svijetu. Pregovori se vode od srpnja 2013. s ciljem da se dovrše do kraja ove godine. Očekuje se da će čelnici dati političko ohrabrenje pregovaračima da uspješno dovrše pregovore.
Stigao Obama: Evakuiran dio Amsterdama zbog sumnjivog predmeta
Europska strana trebala bi otvoriti i pitanje ukidanja viza za građane pet europskih zemalja (Hrvatska, Cipar, Poljska, Bugarska i Rumunjska) za koje Amerikanci još traže vize, ali se zbog nedostatka vremena ne očekuje sadržajnija rasprava. Na sastanku će vrlo kratko biti riječi i o Siriji te o globalnim izazovima poput klimatskih promjena, zaštite podataka, upravljanja internetom itd.
Jedno od pitanja o kojima se pregovara u sklopu sporazuma o slobodnoj trgovini je pitanje američke zabrane izvoza nafte i restrikcija izvoza plina. Europska unija želi ukidanje tih zabrana. Amerikanci odnedavno imaju viška energije, naročito nakon što je krenula proizvodnja plina iz škriljevca. Ukidanjem zabrane izvoza omogućilo bi pojeftinjenje plina u Europi, ali bi s druge strane moglo dovesti do povećanja cijene u Sjedinjenim Državama. Američke kompanije imaju znatnu konkurentsku prednost pred europskim zbog niskih troškova energije. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
