Čelnici zemalja članica NATO-a u utorak će se okupiti u Ankari, zajedno s predstavnicima zemalja saveznicama. U Tursku stiže i američki predsjednik Donald Trump. Najavljeni su njegovi susreti s predsjednicima Ukrajine i Sirije. Na dnevnom redu je potpora Ukrajini, ali i rat u Iranu, te pitanje financiranja NATO Saveza.
Invazivna vrsta
U Austriji upozoravaju turiste koji idu u Hrvatsku: "Budite oprezni, sve ih je više"
Sretan kraj potrage
Pronađena djevojčica za kojom se tragalo 11 dana: Jedan poziv bio je ključan
Očevid u tijeku
Tragedija u Imotskoj krajini: Dijete se utopilo u bazenu ispred kuće
Summit NATO-a uživo prati urednica vanjske politike Dnevnika Nove TV Ivana Petrović. Kaže, teme bi se mogle podijeliti u pet cjelina.
"Valorizirat će se zaključi sa prošlogodišnjeg samita koji je bio u Americi i vidjet će se dokle su članice stigle sa 5% izdvajanja za obranu. Proučavat će se na koji način se taj novac može pretočiti u vojne sposobnosti. Ono što je možda najzanimljivije je to da bi kroz deklaraciju koja je već usuglašena na razini veleposlanika, zemalja članica NATO saveza, koja će bit prihvaćena na kraju summita, ovaj summita mogli nazvati summitom obnavljanja i vraćanja stare transatlantske discipline. To se prije svega vidi kroz rečenicu u toj deklaraciji u kojoj stoji da američki predsjednik Trump, predsjednik Amerike kao prethodnice saveza, sa svim drugim liderima ostaje čvrsto predan članku 5, gotovo mitskoj točki Sjeveroatlantskog saveza i koji govori o tome - ako je jedna zemlja članica napadnuta, da su napadnute sve", objasnila je Petrović.
Kaže da je izraelsko-američka invazija na Iran očito bila prijelomna točka koja je pokazala da taj američki unilateralizam nije bezgraničan. Trump se tad okrenuo europskim saveznicima koji su prema njemu bili suzdržani, bojeći se naravno nove ratne spirale, migranske krize, novih sukoba i tu je došlo do točke preokreta.
"Druga stvar kroz koju se to vidi je da su se usuglasili američki i europski stavovi oko Ukrajine. Rusija je u deklaraciji apostrofirana kao dugoročna prijetnja NATO savezu. Znamo da se predsjednik Trump sprdao, da se tako izrazim, sa europskim saveznicima, da je prijetio da će izaći iz NATO-a, ali očito je da su se karte malo drugačije posložile", dodala je Petrović.
Spomenula je i koaliciju voljnih, naglašavajući da ipak najviše profitira Amerika koja zadržava strateški, a i svaki drugi smjer starog kontinenta, a političke elite u Europi dobivaju stari - novi sigurnosni format. Vojna industrija želi biznis, Ukrajina treba što više novaca i što više oružja.
"Možemo reći da će se NATO savez vratiti starom modelu na kojem je funkcionirao sva ova desetljeća", poručila je.
S kojom pozicijom dolazi Hrvatska?
U Ankari Hrvatsku predstavlja predsjednik Zoran Milanović, a s njim su stigli i ministar obrane Ivan Anušić te ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.
Petrović kaže, pretpostavka je da će Milanović govoriti o "enormnom novcu koji se daje u obrambene svrhe", ogromnim investicijama za koje se ne dobiva ekvivalentno materijala i onoga svega što se kupuje. Dodaje da će zapadni Balkan biti nezaobilazna tema, a možda i Jadran, kao bitna točka, sigurnosni osigurač južnom krilu NATO-a.
"Hrvatska čvrstvo stoji na poziciji da je stabilnost jugoistoka Europe neodvojiva od euroatlanske stabilnosti. Summit je skraćen zbog presjednika Trumpa jer, kako su rekli, on ne može izdržati preduge sastanke, njemu to sve vrlo brzo postane dosadno i onda se digne i otiđe, tako da su mu i tom prilikom izašli u susret", kazala je Petrović.