Počelo je s tamnim pjegama po prsima i leđima, neuobičajeno tvrdim mrljama na koži dlanova i tabana, a nekima su crnili prsti na nogama. Liječnici i istraživači počeli su primjećivati ovakve simptome kod pacijenta u Bangladešu 1980-ih godina. Vrlo brzo postalo je jasno da se radi o trovanju arsenom.
CNN piše o problemu s kojim se još uvijek suočava Bangladeš.
Navode kako je razlog trovanju na kraju pronađen u inače iznimno uspješnom programu javnog zdravstva.
U 1970-ima djeca u Bangladešu su u velikom broju umirala od bolesti kao što su dizenterija i kolera nakon što su pila prljavu vodu iz rijeka, jezera i potoka. Vlada i UNICEF doskočili su tome pa su naredna dva desetljeća milijuni cijevnih bunara — uskih cijevi izbušenih na relativno malim dubinama — potopljeni u zemlju.
"Unutar jedne generacije su promijenili ponašanje čitave populacije u pogledu pitke vode", rekao je Seth Frisbie, kemičar i profesor emeritus na Sveučilištu Norwich, koji je proveo desetljeća istražujući kontaminaciju arsenom.
Broj umrle djece znatno je smanjen. Ipak, do 1990-ih na površinu je isplivao jedan golemi i smrtonosni problem: velik dio podzemne vode sadržavao je nevjerojatno visoke razine arsena, poznatog karcinogena povezanog s nizom drugih negativnih utjecaja na zdravlje.
Zdravstveni stručnjaci nazvali su to "najgorim masovnim trovanjem" stanovništva u povijesti.
Ovaj problem završio je s desecima milijunima pogođenima.
Prema jednoj studiji, svake godine u Bangladešu od bolesti povezanih s arsenom umre 43.000 ljudi .
CNN piše o novom problemu, a to su klimatske promjene. Poplave i porast razine mora mijenjaju kemiju podzemne vode i još više povećavaju razine arsena.
Globalno zatopljenje moglo bi pojačati problem vode zagađene arsenom širom svijeta.
Što je arsen?
Arsen se inače koristi se u proizvodnji pesticida. Plin iz arsena također ima neke industrijske namjene. Prekomjerna izloženost može uzrokovati glavobolje, pospanost, zbunjenost, napadaje i po život opasne komplikacije.
Neurološki simptomi uključuju oštećenje mozga, bolest živaca na nogama i rukama, krvarenja unutar bijele tvari mozga i gubitak mijelina oko živčanih vlakana. Problemi s kožom uključuju poprečne bijele trake na noktima (Meesove linije) i prekomjerno nakupljanje tekućine u mekim slojevima tkiva ispod kože.
Gastrointestinalni simptomi uključuju bolest sličnu gripi koju karakteriziraju povraćanje, bol u trbuhu, povišena temperatura i proljev, koji može biti krvav. Ostali simptomi uključuju razgradnju hemoglobina crvenih krvnih stanica, anemiju i nizak krvni tlak. Neki pojedinci mogu osjetiti miris sličan češnjaku koji se može otkriti u dahu.
U slučajevima kroničnog trovanja mogu se razviti slabost, bolovi u mišićima, zimica i groznica. Pojava simptoma kod kroničnog trovanja arsenom je oko 2 – 8 tjedana nakon izlaganja.
Arsen se nakuplja u jetri, slezeni, bubrezima, plućima i gastrointestinalnom traktu. Simptomi akutnog trovanja arsenom uključuju teško spaljivanje usta i grla, bol u trbuhu, mučninu, povraćanje, proljev, nizak krvni tlak i grčeve mišića. Pojedinci mogu imati problema sa srcem, nakupljanjem kiseline u cijevima bubrega, nepravilnim srčanim ritmom i žuticom, a mogu nastupiti i koma te smrt.
Arsen je zapravo prikriveni ubojica.
Kronična izloženost može se otkriti kroz otvrdnutu kožu na rukama i stopalima koja se naziva keratoza, pojavu pigmentiranih mrlja na koži pa čak i kroz "bolest crnog stopala", vaskularnog stanja koje može uzrokovati gangrenu.
"Utječe na svaki organ u tijelu", istče Rubhana Raqib, viša znanstvenica u Međunarodnom centru za istraživanje dijareje u Bangladešu (ICDDR,B).
Neki stručnjaci sugeriraju da je razmjer trovanja u Bangladešu daleko veći od drugih poznatijih katastrofa uzrokovanih ljudskim djelovanjem, poput nuklearne katastrofe u Černobilu. Ali točan broj umrlih gotovo je nemoguće izračunati, piše CNN.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje da je oko 140 milijuna ljudi u najmanje 70 zemalja pilo vodu kontaminiranu arsenom.
Veliko istraživanje britanskog geološkog instituta, koje je započelo 1998. i obuhvatilo većinu Bangladeša, otkrilo je da 27% plitkih cjevastih bunara premašuje smjernice države, što utječe na oko 35 milijuna ljudi.
Otprilike 57 milijuna ljudi bilo je izloženo razinama koje su kršile smjernice WHO-a od 10 mikrograma, pokazalo je istraživanje, što je otprilike 45% stanovništva.
Pročitajte i ovo
Ulozi su sada sve veći zbog sagorijevanja fosilnih goriva koja zagrijavaju planet. Sve ozbiljniji utjecaji klimatskih promjena mogu promijeniti kemijski sastav podzemnih voda.
CNN piše kako je Bangladeš posebno ugrožen jer je nisko položen, gusto naseljen i s dugom obalom.
UNICEF je rekao za CNN da je "odmah poduzeo mjere", čim je voda zagađena arsenom prepoznata kao rizik u ranim 1990-ima.
Organizacija radi s vladom više od 30 godina na testiranju bunara, postavljanju bunara "sigurnih za arsen", dodavanju postrojenja za pročišćavanje i provođenju obrazovnih programa, rekao je glasnogovornik.
Pročitajte i ovo
Inženjeri i znanstvenici pokušavaju razviti rješenja za Bangladeš i druge zemlje, od sustava filtera do elektrokemijskih tehnika za uklanjanje arsena.
Čile i arsen
U Čileu je više od 250.000 ljudi bilo izloženo vodi kontaminiranoj arsenom 12 godina dok nije instalirano postrojenje za pročišćavanje vode. Čak i 40 godina kasnije, znanstvenici su otkrili da su rizici od raka pluća i mokraćnog mjehura i dalje vrlo visoki u zajednici.
Cijevasti bunari zapravo postoje tek nešto više od 150 godina, rekao je Frisbie, a populacije koje piju duboku podzemnu vodu na širokoj osnovi relativno su novi fenomen. "Svi smo mi dio ovog eksperimenta", rekao je.
Nastavak sagorijevanja fosilnih goriva i zagrijavanja svijeta bi moglo promijeniti parametre ovog eksperimenta s katastrofalnim učinkom.
