Taj sat pokazuje da neki organi ili tkiva, a posebno bolesni, u trenutku kad zdravi organi i tkiva stare jednakom brzinom kao i tijelo u cjelini, stare brže. Utvrđeno je da se biološka starost bolesnih organa uvelike razlikuje i da su neki i po deset godina stariji od zdravih.
Znanstvenici kažu da otkrivanje mehanizama iza toga sata može pomoći da se razumije proces starenja i tako otvori put razvoju lijekova i drugih postupaka kojima bi se on usporio.
"Bilo bi vrlo uzbudljivo kad bi se razvilo liječenje koje resetira sat i održava nas mladima", kaže Steve Horvath, profesor genetike i biostatistike s kalifornijskog sveučilišta u Los Angelesu.
>> I muškarcima otkucava...
Horvath je proučavao DNK gotovo osam tisuća uzoraka 51 različitog zdravog i bolesnog tkiva, uključujući tkivo raka. Posebno je proučavao kako se metilacija, prirodni proces koji kemijski mijenja DNK, mijenja s godinama.
Otkrio je da se metilacija 353 markera na DNK mijenja konzistento s dobi i može se koristiti kao biološki sat. Otkrio je da sat 'otkucava' najbrže u prvih 20 godina života, a potom se usporava i postiže stabilniju brzinu.
Horvath je kazao kako je ostalo nepoznato izazivaju li promjene na DNK starenje ili su one izazvane starenjem.
Istraživanje je utvrdilo da je zdravi srčani mišić biološki devet godina mlađi od očekivanog. Tkivo ženske dojke pak stari brže od ostatka tijela i prosječno je dvije godine starije od ostatka tijela.
I bolesna tkiva stare različitom brzinom pa rak ubrzava starenje tkiva prosječno 36 godina. Neka tkiva raka mozga djece pokazivala su biološku dob veću od 80 godina.
Tkivo ženske dojke, čak i zdravo, čini se da je starije od drugih tkiva u ženskom tijelu. "To je zanimljivo u svjetlu činjenice da je rak dojke najčešći tumor kod žena", kaže Horvath.
On je utvrdio i da je zdravo tkivo koje okružuje tumor dojke u prosjeku 12 godina starije od ostatka ženskog tijela.
Horvath je pokazao da se biološki sat može 'resetirati' na početak kad se stanice odrasle osobe reprogramiraju na stanje nalik matičnim stanicama.
Rezultati su objavljeni u časopisu Genome Biology. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
