Theresa May se izjasnila nakon fijaska na izborima: „Bolje bez dogovora nego loš dogovor“. Ova strategija se već nalazi na klimavim temeljima, ali što bi mogao biti pričuvni plan za sastavljanje britanske vlade?

Galerija


Izbori su potaknuli nadu da je ovo vrijeme za dramatične promjene oko Brexita. Ali što god se dogodilo sljedeće, Britanija ostaje zatočena teškim pravnim, političkim i komercijalnim činjenicama. Guardian je napravio analizu prema redoslijedu vjerojatnosti kojih je to 5 mogućih scenarija za britansku vladu:

1. Konsenzusni, ali teško provediv Brexit

Vezani članci Theresa may i Donald Tusk (Foto: AFP) Europska unija nudi ponudu koja se ne odbija: Odgoda Brexita za još godinu dana? Theresa May (Foto: AFP) Theresa May će od europskih čelnika tražiti novu odgodu Brexita

Izjava Therese May kako će doći na Brexit razgovore i samo otići ukoliko joj se ne svidi ono što čuje – više ne drži vodu. Iako je bilo teško razmotriti ekonomske troškove do kojih bi došlo ako ne bi bilo dogovora, sada je jasno da ne postoji ni politička podrška nijedne strane za takva kockanja. Tko god ide u razgovore - koji trebaju započeti u roku od 10 dana - više neće imati opciju da prijeti bojkotom.

Umjesto toga, britanski pregovaratelji o Brexitu će vjerojatno morati uzeti u obzir konsenzusni pristup koji već zagovara i određen dio laburista, ali i konzervativca. Vlada u Velikoj Britaniji može i dalje poticati sveobuhvatni dogovor o slobodnoj trgovini i kontroli imigracija, ali sada je vjerojatno najvažnije da od samog početka svi priznaju da su u teškom i ozbiljnom razdoblju i da se moraju prilagoditi situaciji.

Brexit (Foto: AFP)
Brexit (Foto: AFP)

2. Malo meški Brexit

Mnogi će se osvrnuti na izjave Therese May i tražiti veću promjenu Brexita. Na nedavnim izborima primjetan je pomak u manjim sredinama koje su prije godinu dana glasovale za ostanak u EU – dio birača je na ovim izborima prešao laburistima. To potvrđuje činjenicu da May više nema bezkompromisu potporu kakvu je imala.

Ako se laburisti nadaju da će moći utjecati na pregovarački položaj zemlje, morat će iskoristiti ovu priliku, ali vrlo pažljivo, pogotovo jer ih iza ugla možda čekaju drugi opći izbori. Jedna od mogućnosti mogla bi biti pokušati pronaći način da Britanija ostane u jedinstvenom tržištu, uz ugađanje pravila EU o slobodi kretanja, ali bez uvođenja ograničenja veleprodajnog uvoza i izvoza. David Cameron je upravo to i pokušao prije referenduma, ali britanski pregovarači sada imaju puno jaču poziciju da se to zbilja i napravi.

3. Kaotični Brexit

Ipak, ne treba zaboraviti na to kako mlako izgledaju mogućnosti Velike Britanije. EU je ujedinjen s jasnom i ambicioznom pregovaračkom strategijom. Velika Britanija je aktivirala dvogodišnju štopericu pozivajući se na članak 50, ali još nema definiranu ideju što želi, a kamoli kako to postići.

Čelnici EU-a navijestili su da će biti spremni odgoditi početak razgovora, ali je mnogo manje vjerojatno da će prebaciti datum završetka. Ako Britanija želi potpuno napustiti Brexit u ovoj fazi, to bi vjerojatno trebalo jednoglasnu potporu svih 27 država članica, što ih stavlja u vrlo jak pravni položaj.

Moguće je da ostali narodi mogu odabrati ovaj trenutak da krenu usmjeravati vodu na svoj mlin. Inzistirajući na velikoj odšteti razvoda i bez uzimanja u obzir poteškoće s trgovinskim koncesijama, EU bi mogla lako ostaviti May, ili bilo kojeg britanskog premijera, s istim teškim izborom između opcija: bez dogovora i lošeg dogovora. Dodajte u tu verziju scenarija i ostale složene detalje poput pregovaranja mandata i negodovanje desnice i dobili ste visoki postotak da dođe do kaotične verzije Brexita.

4. Članstvo u EFTA-i

Manje vjerojatna opcija, ali ona koja se još uvijek može pokazati komercijalno efikasna, jest da Britanija pokuša ostati unutar postojećeg jedinstvenog tržišta. U praktičnom smislu to bi značilo pridruživanje Europskoj slobodnoj trgovinskoj zoni, poput Norveške i Švicarske, te u skladu s tim nastojati ostati u Europskom gospodarskom prostoru.

Politički troškovi toga su visoki. Kao što je i Švicarska otkrila, to nije u skladu s neovisnom politikom useljavanja. To također zahtijeva prihvaćanje pravila drugih članica EU i nadležnosti Europskog suda – što je oboje bilo jasno ispod crvene crte za konzervativce.

Ako u Velikoj Britaniji ne bude političkog konsenzusa o tome kako nastaviti s Brexitom, ovo je možda najniži zajednički nazivnik. Ako ništa moglo bi poslužiti kao osnova za tranzicijski dogovor.

5. Drugi referendum

S toliko neugodnih izbora, još uvijek postoji velika šansa da će se britanskim biračima aparat uslišiti želja da malo bolje promisle o Brexitu. Najvjerojatniji scenarij za ovo bi bio drugi referendum održan na kraju pregovaračke faze. Ako se britanski pregovarači vrate iz Bruxellesa bez opsežnog sporazuma o slobodnoj trgovini ili mnogo mekšeg Brexita, sasvim je moguće da bi novi parlament mogao birače staviti pred još jednu odluku.