Čak 10.000 američkih stručnjaka želi novu istragu oko 11/9

Datum 11. rujna 2001. zauvijek je promijenio SAD, ali i svijet. No, misterij oko rušenja dva WTC tornja i zgrade 7 i danas ostaje neriješen.Danas se obilježava 11. obljetnica terorističkog napada na New York i Washington u kojem su srušeni Twin Towers (Blizanci) te dio zgrade Pentagona. Gotovo 3.000 ljudi poginulo je u tim napadima, koje je organizirala al-Qaida, otevši četiri putnička zrakoplova, s ukupno 246 civila u njima.

Pročitajte i ovo Rasprave u SAD-u UŽIVO: Komemoracija za žrtve 11. rujna bez političara Od Rockefellera do danas Povijest 'Blizanaca': Stvari koje možda niste znali

>> Besplatno liječenje oboljelima od raka među spasiteljima WTC-a

>> Nikad objavljena snimka: Eksploziv nije uzrok rušenju 'blizanaca'

>> Preživio rušenje WTC-a: 'Nisam mogao vjerovati da ću umrijeti!'

>> SAD se priprema na obilježavanje 11. obljetnice napada koji je promijenio svijet

Kao izravne posljedice tog napada su ratovi u Iraku i Afganistanu te dugi lov i napokon pronalazak te eliminacija vođe al-Qaide, Osame bin Ladena, u svibnju prošle godine.

No, čitavo desetljeće poslije, Amerikanci se i dalje pitaju jednu stvar - je li američka vlada odgovorila na sva pitanja oko događaja iz 11. rujna 2001. godine? Jesu li istrage NIST-a (National Institute of Standards and Technology) i FEMA-e (Federal Emergency Management Agency), dale potpunu sliku zbog čega su se urušili Blizanci, a pogotovo zgrada 7 u sklopu WTC kompleksa? U konačnici, je li provedena istraga bila provedena stručno, znanstveno i temeljito?

Odgovore na ista pitanja traži američka arhitektska i inženjerska struka u novom dokumentarcu nazvanom '9/11 - Explosive Evidence - Experts Speak Out'. Više od 10.000 američkih arhitekata i inženjera izrazilo je dvojbe oko provedene istrage nakon terorističkog napada na New York i pada Blizanaca i zgrade 7. Dio njih u dokumentarnom filmu iznosi sumnju u zaključak istrage kako su se tornjevi srušili zbog požara apsurdnom s gledišta znanosti te uznemirujućom u okvirima vlastite struke.

Tvorac dokumentarca, Richard Gage, koji je član Američkog instituta arhitekata, okupio je struku u potrazi za pravom istinom. Njih više od 10.000, uz kombinirano radno iskustvo u trajanju od 25.000 godina, traži novu istragu, utemeljenu na znanstvenim činjenicama i čvrstim dokazima. I možda po prvi put, u ovom dokumentarcu se ograđuju od teorija zavjere te struka traži zapravo jednu stvar - da se provede nova, znanstveno utemeljena i neovisna istraga te da se odgovorni izvedu pred lice pravde ukoliko se utvrdi da je bilo pogrešaka.

Šokantni detalji izneseni u dokumentarcu govore o sistematskom i ubrzanom uništavanju dokaza gotovo odmah nakon rušenja WTC nebodera. 400 kamiona dnevno, tvrdi se u dokumentarcu, prevozilo je ostatke na brodove koji su zatim  taj teret prebacivali u Kinu na recikliranje. Sve se to navodno događalo prije početka bilo kakve istrage.

Arhitekti, inženjeri i vatrogasci to smatraju teškim kršenjem zakona i standardnih procedura na nacionalnoj razini. NIST čak nije niti istragu koju je proveo, usmjerio barem dijelom prema potrazi za tragovima eksploziva, iako su dokazi i svjedočenja očevidaca (uglavnom vatrogasaca) govorila o rijekama rastaljenog čelika ispod ruševina. Nije čak niti objašnjeno zbog čega je čelik rastaljen.

Svi u navedenom dokumentarcu, međutim, vjeruju kako su tornjevi pali u takozvanom kontroliranom rušenju, koje se izvodi isključivo uz pomoć eksploziva. Zašto? Ključan dokaz je zgrada 7, koja je imala 47 katova i koju nije udario zrakoplov i koju su zahvatili tek manji požari, a srušila se u manje od sedam sekundi, brzinom gotovo slobodnog pada - zbog požara, prema istrazi NIST-a.

U dokumentarcu gostuju i psiholozi te neki od članova obitelji žrtava. New York, pa i čitave SAD, 11. rujna doživjele su duboku traumu, koja ih je ostavila s velikom sumnjom prema onome što je Amerikancima tadašnja vlast predočila kao dokaze i odgovore. Psiholozi u dokumentarcu govore upravo o tome.

Posljedice i smrt i nakon 11 godina

Američka vlada je dan uoči 11. obljetnice terorističkih napada od 11. rujna 2001. odobrila besplatno liječenje za dodatnih 58 vrsta karcinoma, od kojih obolijevaju pripadnici spasilačkih službi koji su se prvi našli na mjestu rušenja tornjeva blizanaca Svjetskog trgovinskog centra (WTC) u New Yorku.

Bitka je to građana s vlasti, koja je trajala 11 godina. Sporno je bilo to što se vodila rasprava treba li te ljude uvrstiti u 'James Zadroga 9/11 Health and Compensation Act', kojim su trebali dobiti obeštećenje.

'Postoje novi znanstveni dokazi. Tu se prašinu sad povezuje ne isključivo s respiratornim tegobama, već i svim bolestima oboljenja od raka', poručio je odvjetnik Michael Barasch, koji zastupa oštećene Njujorčane, a prenosi NY Post. Za mnoge od njih, to je mala utjeha 11 godina nakon svega. 'To sad ima gorak okus. trebalo je 11 godina za nešto što se moglo napraviti već odavno', naglasio je John Walcott, policijski detektiv, kojem je 2003. godine dijagnosticirana leukemija i koji je radio mjestu pada WTC tornjeva mjesecima nakon 11. rujna 2001. godine.

Spomenuti akt dobio je ime po preminulom policajcu Jamesu Zadrogi, koji je umro od raka u dobi od 34 godine, nakon mjeseci rada na čišćenju ruševina WTC tornjeva. Prema novim podacima vezanim za taj akt, čak 40.000 Njujorčana je pod liječničkim nadzorom, a njih 20.000 prima liječenje. Oko 400 osoba umrlo je od raka od 11. rujna 2001. godine. Novčani fond, kojim raspolaže program obuhvaćen Zadroginim aktom, iznosi 2,77 milijardi dolara.

Njujorčani žele memorijalni muzej

Kako se bližila nova obljetnica 11. rujna 2001. godine i napada na New York, tako je novosagrađeni memorijalni centar u Donjem Manhattanu ponovno postao emocionalni magnet za mnoge.

Međutim, jedna stvar nedostaje i građani New Yorka je žele vidjeti ostvareno, a to je memorijalni muzej. 'Bez muzeja, ovo memorijalno mjesto vas ne uči ničem. Ne govori ništa o danu kad se sve to dogodilo. Nikome ne govori ništa o ljudima koji su ovdje ubijeni', ističe Edie Lutnik, građanin New Yorka.

Bez muzeja, ovo je travestija', zaključio je. Muzej se trebao otvoriti ove godine, prije obilježavanja 11. obljetnice, no došlo je do zastoja u radovima, a gradske vlasti prebacuju krivnju s jedna na drugu stranu. No, ukoliko se radovi nastave, za 12. obljetnicu, Njujorčani će napokon dobiti i memorijalni muzej.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook