O ozbiljnom ekološkom problemu kao što je onečišćenje hrvatskog krša, iz kojeg potječe čak polovica pitke vode, premalo se govori. O kakvim je razmjerima riječ, saznajemo tek od speleologa i pripadnika HGSS-a koji su uključeni u njegovo čišćenje, a ovaj smo se vikend na licu mjesta u to uvjerili i sami.

Galerija


U akciji čišćenja Mikića jame, koju je pokrenula inicijativa Čisto podzemlje uz potporu Lidla, prisustvovala je i naša redakcija. Na lijepom krškom terenu na području Perjasice, na pola puta između Karlovca i Slunja, snimili smo kako izgleda izvlačenje otpada iz jame i, naravno, što se sve u njoj nakupilo tijekom godina.

Najviše zagađenih jama i špilja ima u Istri i Šibensko kninskoj županiji Spas za pola izvora pitke vode u Hrvatskoj: Akcije čišćenja jama i špilja udvostručile su se od proljeća

PR Ne bacajte smeće u špilje i jame, zaštitimo pitku vodu!

''Sva ova polja oko nas, odnosno svi ovi brežuljci svojevremeno su bili obrađivani, prije rata naravno. Poslije rata se to ništa nije obrađivalo, nema tu previše stanovništva. Nekoliko metara iza nas nalazi se Mikića jama, speleološki objekt koji je bio zagađen smećem, a nadamo se da će danas do kraja dana biti očišćen'', upoznao nas je s podnebljem pročelnik HGSS-a Josip Granić, koji i sam često sudjeluje u akcijama čišćenja otpada iz špilja i jama. I to je ono što vidimo izvana, a u podzemlju se nalaze stotine metara podzemnih kanala čija su istraživanja tijekom 80-ih godina zbog otpada prekinuta već u ulaznom dijelu. No nove generacije speleologa nastavile su istraživanje, kao i brigu o hrvatskom kršu iz kojeg crpimo polovicu pitke vode u Hrvatskoj.

''Rijeka Korana tu je svega par kilometara, ali na cijelom ovom području južno od nas ima jako puno manjih izvora, povremenih bujičnih tokova koji su svi povezani podzemnim vodama s ovom jamom koju čistimo i sve se slijeva prema Korani'', speleolog i biolog Ruđer Novak, inače osnivač inicijative Čisto podzemlje, objašnjava nam što se događa ispod terena na kojem stojimo te se nada da su ovom akcijom doprinijeli očuvanju čistoće podzemnih voda koje su se do sada ispirale kroz desetak kubika svakojakog otpada.

Čišćenje Mikića jame
Josip Granic (HGSS), Marina Dijakovic (Lidl Hrvatska), Ruđer Novak (Cisto podzemlje i HGSS) (Foto: PR)

Od bicikala za tinejdžere do testova za trudnoću

''Vidjeli ste otprilike što izlazi. To je od plastike, raznih plastičnih ambalaža, kanistara, boca odjeće obuće, vrećica smeća kućanskog otpada koje su u komadu bačene do komada štednjaka, odnosno nekog krupnijeg otpada. Ukratko, svašta'', kaže nam Ruđer Novak da je to uobičajen otpad u našim jamama. Od smeća u jamama speleolozi nerijetko mogu pored jame složiti cijele kuhinje, kupaone, ali i iščitati povijest neke obitelji.

''Na akcijama čišćenja bila je zanimljiva jedna situacija u kojoj smo u blizini naselja čistili jednu jamu, pri čemu smo kronološki po slojevima pratili kako su djeca iz obitelji koja je bacala otpad odrastala. Na vrhu smo našli bicikl tinejdžera, pa smo kopali malo dublje i našli bicikl za dijete od tri do četiri godine, pa bicikl guralicu, pa guralicu za bebe, i doslovno smo, bez pretjerivanja, došli i do testova za trudnoću'', ispričao nam je Ruđer Novak samo jednu crticu o otpadu koji nalaze prilikom svojih akcija čišćenja. Otpadu koji ljudi tako lako bacaju, a kasnije se teškom mukom izvlači.

Čišćenje Mikića jame
U akciji čišćenja Mikića jame sudjelovali su speleolozi, HGSS-ovci, ali i naši poznati youtuberi i influenceri (Foto: PR)

Otpad ljudi olako bacaju, a teškom mukom se izvlači

''Izvlačiti nešto iz vertikalnog objekta sigurno nije lagano, nije jednostavno sve spuštati, dizati pomoću užeta i raznih tehnika, a da sve bude istovremeno i sigurno. To zahtijeva dosta veliko znanje, ali kad imate edukaciju, vrijeme i ljude koji su voljni raditi, to se može napraviti'' objašnjava nam Josip Granić, pročelnik HGSS-a, što je sve potrebno za ovakvu akciju.

''Mi smo ovdje na lokaciju došli jučer navečer i prespavali smo u šatorima kako bismo pripremili sve za izvlačenje, pričvrstili svu tu užad na ulazu i u jami gdje je potrebno. Očistili smo oko ulaza sve raslinje da bude lakše dostupno i da danas možemo lakše raditi. Počeli smo ujutro i radit ćemo vjerojatno cijeli dan. Čistit ćemo sigurno 10, 12 sati i napunit ćemo dva kontejnera, to će biti otprilike 10 kubika raznog otpada'', detaljno nam je opisao akciju Ruđer Novak. On kao dobru stvar ističe činjenicu da se u ovoj jami radi o otpadu starijeg datuma. To znači da nije aktivni deponij u koji se do danas nešto bacalo pa pretpostavlja da će je po završetku ove akcije jednom zauvijek očistiti.

Uz naše sugovornike i vrijedne speleologe, akciji su se pridružili hrvatski blogeri i youtuberi, ali i ponosni sponzor akcija čišćenja hrvatskog podzemlja Lidl Hrvatska, svi u svrhu podizanja svijesti o ovoj vrlo važnoj temi – o važnosti zaštite okoliša, ponajviše krškog podzemlja koje čuva polovicu zaliha pitke vode u Hrvatskoj i u kojem obitava čak 70 posto hrvatskih endemskih životinja.

Čišćenje Mikića jame
Kratko predavanje Ruđera Novaka o važnosti sačuvanja hrvatskog krša (Foto: Tibor Marochini/Nova Studio)

Model i suradnja koju bi trebale slijediti i druge tvrtke te državne institucije

''Baš smo sretni i zadovoljni što danas uživo čistimo Mikića jamu. Želimo podići svijest naših ljudi, naših građana da ne bacaju smeće u jame i špilje jer zapravo time štete sebi, onečišćuju naš okoliš, a time i pitku vodu'', kaže Marina Dijaković, voditeljica korporativnih komunikacija za Lidl Hrvatska, koji je inicijativi ''Čisto podzemlje'' u ožujku 2020. donirao 200.000 kuna u sklopu partnerstva Lidlova brenda Okusi zavičaja i Hrvatske gorske službe spašavanja. Ta sredstva speleolozima iz Čistog podzemlja predstavljaju vrijedan resurs u njihovim plemenitim naporima da očiste jame i špilje i na taj način svima nama osiguraju čistu pitku vodu.

 

Čišćenje Mikića jame
Otpad unutar Mikića jame (Foto: PR)

Zahvaljujući donaciji dosad su uspjeli očistiti čak šest lokacija i iz njih izvaditi više od 25 kubika otpada. Osim Mikića jame u Karlovačkoj županiji očišćene su i Pazinska jama u kanjonu Pazinčice, dva izvora na području Zagorske mrežnice, Kukor špilja u okolici Makarske te jama u Cetinskom kraju. Unutar toga očišćena su dva izvora rijeke Zagorske Mrežnice te je provedena akcija čišćenja hidrološki vrlo važnog ponora Pazinčice.

Ovom suradnjom inicijativa Čisto podzemlje, kaže nam Ruđer Novak, udvostručila je rezultate ranijih godina, a smatra da će do kraja godine i utrostručiti ili višestruko premašiti dosadašnje rezultate te što prije uspjeti očistiti čak 800 zabilježenih onečišćenih jama u Hrvatskoj. U Lidlu se nadaju da će njihov primjer i model kapilarne donacije slijediti i druge tvrtke, ali i državne institucije.

U akciju zaštite hrvatskog krša možemo se uključiti svi tako da širimo vijest o onečišćenom kršu i zagađenosti pitke vode, ne bacamo otpad u jame i špilje te prijavimo onečišćene objekte na stranici inicijative Čisto podzemlje ili na stranicamaMinistarstva zaštite okoliša i energetike.