Bolnica, ilustracija (Foto: Dnevnik.hr)
Bolnica, ilustracija (Foto: Dnevnik.hr) Foto: DNEVNIK.hr

Nekoliko tisuća hrvatskih građana koji su izbornu nedjelju dočekali u bolničkim krevetima diljem Hrvatske nije moglo, zbog postojećih zakonskih odredbi, ostvariti svoje pravo i glasati na izborima za predsjednika države.


Među njima su i dvije pacijentice splitske bolnice koje ističu da bi im mogućnost glasanja puno značila.

Vezani članci Građani su birali predsjednika Predsjednički izbori 2019: Pogledajte kako su glasali vaši sugrađani Slaven Hojski, član Državnog izbornog povjerenstva, i Ivan Forjan Član DIP-a: "Trebali bismo razmisliti o ukidanju izborne šutnje. Očekujem veću izlaznost nego prije pet godina"

Pacijentica (72) Hininoj je novinarki rekla da se zbog nemogućnosti glasanja "osjeća jadno i kao osoba drugog reda". "Imam 72 godine i ovo mi je prvi put u životu da nisam glasala, a do sada sam išla na sve izbore. Čim iziđem iz bolnice, sve ću prijaviti nadležnim službama jer ovo nikako nije u redu", ocijenila je

Slično razmišlja i jedna 32-godišnjakinja, koja je trenutačno također u splitskoj bolnici. Kaže kako je na vrijeme majci rekla da je prijavi za glasanje, no rečeno joj je da to tehnički nije moguće. Shvatila je, ustvrdila je, da su osobe koje se na izborni dan nađu u bolnici ''zakinute za svoje pravo", i to joj je teško palo. Iznenađena je takvim zakonskim rješenjima jer, kaže, omogućava se glasanje i zatvorenicima, osobama s invaliditetom, a zanemaruju se ljudi u bolnici. "To stvarno nisam očekivala jer nitko ne želi biti u bolnici; zakinuti smo za osnovno ljudsko pravo na glasanje", dodala je i najavljuje kako će se zato obratiti Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) i udruzi Gong.

 

U bolnicama vrijede druga pravila, ali - u skladu sa zakonom

Da se u bolnicama ne može glasati, odnosno da važeći zakoni to ne predviđaju, potvrđuju Hini u krovnom izbornom tijelu, Državnom izbornom povjerenstvu (DIP).

Naša zakonska regulativa ne predviđa glasanje u bolnici, kaže potpredsjednica DIP-a Vesna Fabijančić-Križanić, pa tumači kako u bolnici vrijede druga pravila u odnosu na ostala posebna mjesta glasanja, poput domova za starije i nemoćne, zatvora itd.

"U bolnicama uistinu vrijede neka druga pravila i mislimo da tamo birački odbor (nije moguće dovesti), bez intervencije i prema odjelnom liječniku i ravnatelju bolnice", naglasila je.

Upitana ne uskraćuje li se time bolesnima ustavno pravo, ističe da "to ne bi tako ocijenila".

Ustav RH, naime, propisuje da birači imaju opće i jednako biračko pravo u parlamentarnim, predsjedničkim, izborima za Europski parlament te na državnom referendumu, ali - u skladu sa zakonom.

Objašnjenja da zakon ne predviđa glasanje u bolnicama jer se radi o "specifičnim mjestima" dobivali su i građani koji su u prvim satima izborne nedjelje stizali na biračka mjesta tražeći da se njihovim članovima obitelji koji su u bolnici omogući glasanje.

U državnoj upravi otklanjaju sa sebe odgovornosti, tumače kako je u bolnici tehnički vrlo zahtjevno organizirati biračko mjesto. Naglašavaju da velik broj ljudi u bolnicama u prosjeku provede osam dana, a popis bolesnika koji žele glasati bolnice bi trebale nadležnom izbornom tijelu poslati dva tjedna prije izbora.

 

Kako rade drugi?

No da se i u bolnicama, pogotovo u doba digitalizacije, može organizirati i glasati, govore iskustva drugih država.

Prema podacima dostupnima na internetu, u Austriji birački odbori posjećuju nepokretne osobe u ustanovama, u Bugarskoj se osniva biračko mjesto u bolnici ako je prisutno najmanje 20 birača, u Češkoj i Danskoj se, uz podnošenje zahtjeva, bez problema glasa u bolnicama. Finska omogućuje glasanje unaprijed, Estonija od kuće, u Irskoj se glasački listić može poslati poštom. U bolnicama se bez problema glasalo na Islandu, u Latviji, na Malti, u Njemačkoj i Poljskoj.

Ako je tako, onda je to zakonski uređeno, kaže Fabijančić-Križanić.

Podsjeća da DIP-a ne donosi zakone, nego zakonodavac, dakle Vlada, odnosno Hrvatski sabor. (Hina)