Dva snažna potresa koja su se dogodila u ponedjeljak pogodila su jugoistočnu Tursku i sjevernu Siriju odnijevši do sada više od 5000 ljudskih života.
Društvenim mrežama dijele se zastrašujuće videosnimke koje svjedoče koliko su potresi bili razorni.
U Turskoj je srušeno gotovo 6000 objekata, neka naselja sravnjena su sa zemljom.
Profesor s Građevinskog fakulteta u Zagrebu Josip Atalić analizira rušenje zgrada u Turskoj koje su se srušile doslovno kao kula karata. Na pitanje što je utjecalo na to, jačina potresa ili je stvar u lošoj gradnji, odgovara: "Ne bih volio generalizirati, ali možemo reći da je potres jedan pravi građevinski inspektor ili dr. House i on će vam reći jeste li stari, jeste li se održavali tijekom godina, jeste li nešto rekonstruirali tijekom povijesti.
Zgrada izgleda kao da ima meko prizemlje, da je nešto unutra zapravo oslabilo i da je ona zbog toga srušena, mada u Turskoj imamo i primjere lošije gradnje i kvalitete", kaže za primjer jedne zgrade koja se srušila.
Turska je na osjetljivom području, potresi su se događali i prije. Na pitanje znači li to da se nije gradilo u skladu s normama, profesor odgovara: "Potresno inženjerstvo treba cijeniti, to je grana koja se razvija godinama. Turska se razvijala kao i mi, tijekom godina mijenjali su propise, znanje su pokušali implementirati. U razgovoru s kolegama doznali smo kako su oni imali problem s kontrolom gradnje, kvalitetom gradnje, ali to imamo i mi, to ima većina država", rekao je.
Na primjeru tri zgrade profesor je analizirao što bi se dogodilo u Hrvatskoj, mogu li one izdržati ovakav potres, odnosno koju jačinu potresa naše zgrade mogu izdržati. Jedna je zgrada iz 1920., jedna je građena 1965. i jedna iz 2010. godine.
"Zgrada iz 1920. godine, te zgrade nisu građene za potres, nisu tako projektirane, od 1965. godine smo nešto naučili, nakon potresa u Skoplju. Ove današnje moderne zgrade projektirane su za potres, ako su izvedene kako treba."
Mnogi se pitaju je li baš sva novogradnja sigurna? "Ako su izvedene i projektirane kako smo mi učili na fakultetu po propisima i svim normama, mislim da građani mogu biti sigurni".
Profesor je pojasnio kako graditi sigurne zgrade i koje su metode. Na primjeru zgrade koja se ''ljulja na temeljima'', analizira o čemu je riječ.
"Prva metoda je zgrada koja se ljulja na temeljima. Pokušavamo progurati tu metodu. To je jedna moderna metoda koju u Italiji, pa i u SAD-u koriste za zgrade kritične infrastrukture. Mi pomažemo zgradi da ne troši energiju zidovima, već da se ta energija potroši na seizmičkim izolatorima, što je prisutno na temeljima konstrukcije".
Druga mogućnost je da pojačamo zidove.
"Starim konstrukcijama, starim zidovima pojačavamo zidove, mi ih oblažemo, pomažemo im da budu jači ili ih zamjenjujemo s betonskim zidovima".
Profesor kaže da jedan izolator za kuću košta 20.000 eura.
Na pitanje koja metoda se kod nas najviše koristi, odgovara: "Kod nas je najčešće pojačavanje, oblaganje zidova ili zamjena s betonskim zidom, ali tu treba naglasiti da je svaka zgrada pojedinačni slučaj, treba sagledati konstrukciju u cjelini, a ne samo obložiti", napominje.
Naša dva inženjera su otišla u Tursku pomoći. Atalić pojašnjava što će biti njihov zadatak. "Njihov zadatak je pomoći sa svojim znanjem interventnim postrojbama koje sada ulaze u opasne zgrade. Oni bi trebali procijeniti sigurnost te zgrade, dati im savjet na kojim mjestima da buše zgrade, ako treba pomoći nekom unesrećenom, da ne oštete dodatno konstrukciju i da paze na neke nestabilne elemente".
Poslao je i apel građanima. "Nakon dva potresa, mi još uvijek nemamo podatke o građevinama. Molio bih građane da na stranicama Grada Zagreba ili stranicama Potresnog inženjerstva upišu stanje o svojim zgradama i da nam pomognu u ovako kriznim situacijama".
Ponovo je komentirao rušenje zgrada u Turskoj.
Pročitajte i ovo
"Uvjeren sam da je ovaj potres kao doktor otkrio njhove manjkovosti. Po meni je najveći problem rekonstrukcija zgrada, koje oslabljuju nosivu konstrukciju ili lošija kvaliteta materijala. To je najčešći slučaj".
Pročitajte i ovo
Poslao je poruku građanima koji se sami upuštaju u zahvate. "Potresno inženjerstvo je zanimljiva i složena znanost. Statičari, odnosno projektanti to studiraju i vjerujte im da to znanje znaju primjeniti na kućama", rekao je za kraj.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.
