U subotu, 21. rujna, održano je prvo izdanje konferencije Rejvitalizacija o ekonomoji noćnog života. Na terasi zagrebačkog kluba Aquarius predavanja i panele održali su dionici domaće scene te političari, uključujući noćnog gradonačelnika Amsterdama, Freeka Wallagha te dogradonačelnika Zagreba, Luku Korlaeta. Panelisti su se dotakli brojnih aktualnih tema vezanih za noćni život, poput clubbinga u Zagrebu, navika izlaženja generacije Z, sponzorstva događaja, javnih natječaja te važnosti održavanja klupskog programa te podrške lokalne uprave.
„Mislim da je najveći uspjeh konferencije što je privukla mlade i talentirane ljude, kako one koji su se uključili u organizaciju, tako i one koji su došli popratiti program. Ključna je poruka to da treba razgovarati, pitati, umrežavati se i ustrajati viziji svojih projekata. Svaka akcija ima i reakciju i vjerujem da se svaki trud na koncu isplati“, istaknula je Tena Šarčević, organizatorica konferencije.
Događaj je započeo rezultatima recentnog istraživanja o navikama izlaženja u noćne klubove koje je provela psihologinja Andrijana Mušura. Koristeći snowball metodu, anonimno istraživanje pokazalo je da 70% ispitanika sluša elektroničku glazbu u slobodno vrijeme te su na pitanje o tome koliko su sretni sa svojim životom na skali od 1 do 10 prosječno odgovorili 7, što je više od prosjeka Hrvata.
„Grad će financirati clubbing, sredstava ima“
Nakon rezultata ankete, započeo je panel Clubbing’s (not) dead na kojem su sudjelovali Grgur Nikica Vuleta, osnivač kolektiva Kongres, Antonio Žuža, vlasnik kluba Peti Kupe, te Luka Korlaet, dogradonačelnik Zagreba. Moderator Marko Ješovnik Yesh paneliste je proveo kroz nekoliko tema, uključujući trenutno stanje lokalne scene elektroničke glazbe, ponudu klupskog programa te gradske prostore koji su zapušteni, a mogli bi se koristiti za razvoj klubova. Vuleta, osnivač kolektiva od ukupno 15 mladih DJ-eva, producenata i glazbenih entuzijasta, istaknuo je kako mladim ljudima generalno treba više podrške i prostora, od strane scene i lokalne uprave.
Antonio Žuža ispričao je svoje dosadašnje iskustvo u građenju kluba Peti Kupe te napomenuo kako se uvijek treba pripremiti da će trebati vremena da projekt zaživi. „Danas je nužna je potreba imati prostor koji nije isključivo noćni klub, financijski i konceptualno. Mladi idu na ono što im se svidi, ne vežu se za prostor već za organizatore, ono što je u hype-u“. Istaknuo je da smatra da na našoj sceni fali produkcije same glazbe te pitao dogradonačelnika zašto su za javne prostore tako kratki periodi najma.
Luka Korlaet najavio je novi model te istaknuo da je Grad objavio veću potporu za glazbene programe od 1.200.000 eura. „Novi plan je da imamo 10+5 model najma javnog prostora, ako si 10 godina plaćao dobit ćeš još 5. U Parolminu će 30% prostora biti prostora za klturu a time i za clubbing. Medika je također važna, to je gradski prostor kojji je derutan, ali smo u razgovorima za obnovu“, najavio je dogradonačelnik dodavši da će Zagreb financirati clubbing budući da sredstava, kako navodi, u gradskoj blagajni ima.
Program konferencije nastavio se sponzorstvima i javnim natječajima. Seminare su vodile Iva Vukšić, voditeljica content dizajna i komunikacija za Iskon te Sanja Burlović iz AKC-a Medika. Iva Vukšić publici je pojasnila kako dobiti sponzorstvo i kome se javiti, dodavši da je sad veliki fokus na publiku generacije Z. Sanja Burlović navela je sve javne natječaje, državne i Europske, na koje se mogu javiti umjetnici, glazbenici i promotori.
Organizacija We Move Music za izvoz domaće glazbe pozvala je dionike scene da se prijave na njihov natječaj te pojasnio organizacijski proces organizacije konferencije SHIP, a potom je Tena Šarčević, organizatorica Rejvitalizacije, publici prenijela svoja iskustva s konferencije NightSchool.
Zadaće i djela noćnog gradonačelnika
Zadnje predavanje obilježio je Freek Wallagh, noćni gradonačelnik Amsterdama, prvog grada koji je implementirao titulu noćnog gradonačelnika. Novinarka Karla Močković Wallagha je pitala o značenju njegove titule te dnevnim (i noćnim) zadaćama kao noćni gradonačelnik ima. Wallagh, diplomirani politolog, glazbeni entuzijast i pjesnik, kazao je kako se Amsterdamu također događala kriza u kojoj su se, uslijed brojnih kriza, klubovi zatvarali te je došlo do potrebe za 'noćnom stražom'.
„Noćni život je alat da se grad učini prigodniji za život, a umjetnici su najčešće prvi koji odlaze zbog preskupih troškova života, a oni su ti koji kreiraju scenu i događaje. Ja sam njihov 'čovjek iznutra“, pojasnio je noćni gradonačelnik. Wallagh smatra kako razgovore s javnom upravom treba pokrenuti u praktičnom smjeru sa situacija s terena.
„Lokalna politika je važna, svaki grad ima svoje budžete i prostore koje može ponuditi. Bitno je izboriti se za takve prostore te da lokalne vlasti prepoznaju 'noćni život' kao kulturu. Također, potrebno je izbjeću sezonalnost te održavati i gurati program kroz cijelu godinu“. Na pitanje o trendovima u elektroničkoj glazbi u Amsterdamu zaključuje kako više nema smisla raspravljati o tome što je underground, a što mainstream, već je kao organizator potrebno ulagati u sebe i svoje koncepte, pronaći ljude koji dijele istu viziju te pronaći partnere koji omogućuju prostor i logistiku kako bi se postala ozbiljna organizacija.
Nakon konferencije u unutrašnjem prosotoru kluba započeo je after party, na kojem je gostovao poznati litvanski DJ Roe Deers.
„Čini mi se da se oko Rejvitalizacije doista stvorio veliki entuzijazam i mislim da je to pokazatelj da za nečim ovakvim doista postoji potreba pa se zbog toga nadam da će se projekt i nastaviti u ovome ili nekim drugim sličnim oblicima“, zaključila je Tena Šarčević.
