Voditelj laboratorija za naprednu genomiku s Instituta Ruđer Bošković Oliver Vugrek kazao je da novi sojevi nisu neočekivani u Hrvatskoj i da će se pojavljivati dokle god imamo velike brojeve zaraženih.
Pročitajte i ovo
"Od početka prosinca pratimo sporadično pojedine uzorke. Posljednja tri mjeseca, od Božića do 2. travnja, analizirali smo 24 uzorka. Među njima ima ostataka španjolskog soja, zatim trećina je varijanta koja je bila škotska/češka, oko devet uzoraka je britanski soj s pojedinim varijantama, pogotovo onim pod povećalom u južnoafričkom i brazilskom soju, a to je zapravo njujorška varijanta, ali zasad indijski soj nismo pronašli među uzorcima", rekao je Vugrek za N1 i istaknuo da se radi o podacima do 2. travnja.
"Njujorški soj pojavio se u SAD-u početkom siječnja, dospio do nas krajem siječnja, a mutacije će nastati neovisno", kazao je Vugrek i dodao da se indijska varijanta može pojaviti neovisno u Kini ili Australiji jer virus i dalje mutira. "Indijsku varijantu još nismo vidjeli, o može nastati spontano, ne mora doći iz Indije", objasnio je Vugrek.
Mutacije treba otkriti i ljude izolirati
Navodi da su nove mutacije pod povećalom jer se cijepljenjem želi postići što veća učinkovitost. O širenju novih varijanti, konkretno indijskog soja, Vugrek kaže da uzorke treba sekvencirati i ako se otkrije ranije, ljude izolirati i tako spriječiti njegovo širenje u ostatak populacije.
"Ne možemo se samo osloniti na cijepljenje pa se lažno osjećati sigurnima. Sojevi će se razvijati, znamo da se ljudi zaraze dvaput u kratkom razdoblju, i osobe koje su cijepljene. I dalje treba pratiti što se događa, a ako ne znamo koji sojevi kruže, to nije dobro", istaknuo je Vugrek.
Navodi da se preko ECDC-a mjesečno prati oko 200 uzoraka, što smatra premalim brojem da bi se izolirao dominantan soj.
Nova varijanta može nastati spontano
"Naši su uzorci uglavnom sa sjevera zemlje. U tom šiljastom proteinu konstantno ima novih mutacija. U 24 uzorka vidjeli smo 13 izmjena koje nisu zabilježene u Europi. Uvijek postoji mogućnost da se neka od tih varijanti pretvori u dominantni soj", rekao je Vugrek i dodao da su svi sojevi jednako opasni. Samim tim, kaže, nova varijanta korone ne mora biti uvezena, može nastati spontano.
"Što je veći broj zaraženih, to je veća opasnost od novih varijanti koje će prerasti u određeni soj. Ta mogućnost postoji uvijek ako je velik broj zaraženih. Zato to treba smanjiti pa bi se onda i razvoj novih sojeva usporio", istaknuo je Vugrek. Navodi i da nije realno očekivati da će virus nestati.
"Virusi su s nama desetke milijuna godina, oni evoluiraju i dio su naše evolucije, nije realno očekivati da će jednostavno nestati, a i previše je ljudi zaraženo. Moramo se nositi s time i nadati se da ćemo cijepljenjem usporiti pandemiju, a tko zna kakva će biti situacija za godinu dana", rekao je Vugrek.
Napominje i da je zabilježen prijenos korone s čovjeka na životinju te da je zasad poznato sedam koronavirusa koji mogu zaraziti čovjeka, a može se pretpostaviti kako će se razviti još neki.
Institut: "To su preliminarni rezultati"
Nakon gostovanja reagirao je i sam Institut Ruđer Bošković ta poručili kako je navedeno istraživanje još uvijek u tijeku te je riječ o "vrlo preliminarnim rezultatima na samo 24 uzorka".
"U ovome je trenutku još prerano interpretirati rezultate pronađenih mutacija u kontekstu značenja njihovog širenja u populaciji ili kontekstu tumačenja širenja neke varijante u populaciji s obzorm na to da dvadeset četiri uzorka ne predstavljaju dovoljno reprezentativan broj da bi se moglo zaključiti o učestalosti pronađenih mutacija", poručuju s Instituta.
