U Švedskoj su otvorene osnovne škole, trgovine, restorani. Njihovi epidemiolozi kažu da je važno donositi samo najnužnije mjere.
Pročitajte i ovo
Ipak, oboljelih je sve više. Sat tjelesnog u školskom dvorištu, puni kafići i restorani, otvorene trgovine pa i frizerski saloni. A građani bez maski. Tako izgledaju ulice u Švedskoj.
Zabrane po malo - dolaze
O tome kako se oni nose s pandemijom razgovarali smo sa šveđaninom Beironom. Kaže kako se život ipak mijenja. Njegova tvrtka je među onima koja je propisala preporuku da se radi od kuće. Zabrane malo po malo - dolaze.
"Restorani rade, ali imaju zabrane o tome koliko stolovi smiju biti blizu. I trgovine su otvorene. Dobili smo tijekom vikenda preporuku da se ne smije okupljati više od 50 ljudi", kazao je Beiron Palm.
Beironu je žena Hrvatica pa preko nje doznaje da su u Hrvatskoj već neko vrijeme na snazi strože mjere. U Švedskoj se još oslanjaju na odgovornost svakog od njih.
"Tako je izjavio i naš premijer. Svi imaju vlastitu odgovornost i svi bismo trebali biti svjesni rizika za starije osobe i preporučuje se socijalno distanciranje", objasnio je.
Epidemiolozi samo za najnužnije mjere
Njihovi vodeći epidemiolozi kažu da dugoročno - žele donositi samo najnužnije mjere. "Zatvaranje granica nije mjera koju biste htjeli imati dugoročno jer ima previše utjecaja na brojne stvari. Vjerujemo u mjere koje možemo dugo održavati i za koje možemo vidjeti da uistinu imaju efekta", smatra Anders Tegnell, državni epidemiolog zdravstvene javne agencije Švedske.
Ipak - broj oboljelih raste. Sada je u Švedskoj nešto više od 4000 zaraženih, a umrlo je 146 osoba - u jednom danu taj broj je narastao za 36. Za usporedbu, u susjednoj Danskoj zaraženih je 2733, a umrlo je 77 osoba.
Moguć britanski scenarij
Naš znanstvenik Ivan Đikić kaže da se i unutar Švedske javlja sve više kritičara i traže strože mjere. "Vjerujem da će se dogoditi slično kao u Britaniji, kad su shvatili da više nemaju kapacitete za povećan broj oboljelih koje zatrpavaju bolnice, onda će se mjere povećavati. Samo, nažalost, nekad u tom trenutku može biti prekasno za velik broj ljudi. Zato je pametnije u početku agresivnije spriječiti nekontrolirano širenje", objašnjava Đikić.
Jer ključna je izolacija virusa. "Virus kad se pojavio prvog dana u osobi pa do zadnjeg dana kad ozdravi je dva ili tri tjedna. Ako bismo izolirali sve ljude, virus nakon tri tjedna više ne bi mogao ući u drugu osobu jer smo svi izolirani i na taj način kad bi izolirali sve virus bi automatski nestao", dodaje.
To je u teoriji idealno, no u praksi teško izvedivo. Upravo zato većina zemalja uvodi rigorozne mjere, da se virus što više uspori.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
