Od 15. studenog širi se upotreba COVID potvrda koje će biti obvezne za korisnike i zaposlenike javnih i državnih službi, a od 6. studenog se dodatno ograničavaju okupljanja, objavio je Stožer civilne zaštite predstavljajući novi set mjera u borbi s koronavirusom na konferenciji za medije u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.


U Hrvatskoj je u petak zabilježeno 6.932 novozaraženih što je novi rekord od početka pandemije, a preminulo je još 36 osoba, 231 jedna osoba je na respiratoru. Od 36 preminulih njih devet je cijepljeno s dvije doze, a jedna jednom dozom. Ukupno je 28.541 trenutno aktivnih slučajeva. 

U protekla 24 sata testirano je 15.079 osoba, a od njih je 46 posto pozitivno, rečeno je na konferenciji za medije Stožera civilne zaštite na kojoj je službeno objavljeno da se od 15. studenog širi upotreba COVID-potvrda koje će biti obvezne za korisnike i zaposlenike javnih i državnih službi, a od 6. studenog se dodatno ograničavaju okupljanja.

Još šira primjena COVID potvrda, ne samo na javne i državne službe, u daljnjem tijeku epidemije nije isključena, kazao je na novinarsko pitanje prvi čovjek Stožer i potpredsjednik Vlade, ministar unutarnjih poslova, Davor Božinović.

''Cijena koju plaćamo za necijepljenje je previsoka. Jasno je, moramo se cijepiti i držati mjera. Da smo to do sada radili ne bismo ni trebali danas razgovarati o novim mjerama'', poručio je ministar zdravstva Vili Beroš.

Danas u 13 sati ćemo poraditi na dostupnosti cijepljenja.

Stožer odredio tri smjera djelovanja: Ovo su nove mjere

U odnosu na prošli tjedan povećan broj oboljelih je za 15 posto u ovom tjednu, a po incidenciji smo na 23. mjestu u EU, kazao je ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Krunoslav Capak.

Zbog rasta broja zaraženih, Stožer je odlučio da su ključna tri smjera djelovanja, istaknuo je Božinović: ''Postići što veću procijepljenost, uvesti ograničenja za okupljanja i postići što veću sigurnost prilikom obavljanja djelatnosti i poslova, koje se neće ograničavati, što se može dokazati testiranjem ili EU digitalnom potvrdom”.

Ograničavaju se okupljanja i zabranjuje se održavanje svih javnih događanja i okupljanja u zatvorenim prostorima na kojima je prisutno više od 50 osoba, osim ako se radi o događanju na kojemu sudjeluju samo osobe s EU digitalnom COVID potvrdom, a suglasnost treba dati Stožer civilne zaštite jedinice lokalne samouprave.

Pooštravaju se mjere za održavanje svih javnih događanja u zatvorenim prostorima gdje će uz digitalnu potvrdu za sudjelovanje biti ubuduće obvezno korištenje medicinske maske te držanje fizičkog razmaka.

I dalje je na snazi mjera zabrane održavanja javnih okupljanja na kojem je prisutno više od 100 osoba, osim ako se ne radi o osobama koje imaju digitalne COVID potvrde. Iznimno će se moći održati javno okupljanje s više od 100 osoba na otvorenom ako to odobri HZJZ.

Sva okupljanja smiju trajati samo do ponoći. Izuzetak su projekcije u kinu ako su počele do 23 sata, te svadbe, koje moraju završiti do dva sata iza ponoći. Svi sudionici moraju imati COVID potvrde.

Kongresi i konferencije će se moći održavati samo ako svi imaju COVID potvrde. Sportska natjecanja u zatvorenom i na otvorenom će se moći održavati samo ako svi imaju COVID potvrde i nose medicinske maske za lice u zatvorenom.

COVID potvrde će se uvesti i za državne i javne službe, kao što je ranije najavljivano, kazao je Božinović i dodao da su u tijeku pripreme i idućih dana bit će donesene nove odluke u kojima će se uvesti obveza posjedovanja COVID potvrda kao uvjet obavljanja djelatnosti.

Mjera će biti uvedena za sve državne službenike i namještenike lokalne, regionalne, područne samouprave, kao i za trgovačka društva kojima je osnivač država ili navedene samouprave. Odluka stupa na snagu od 15. studenog, a potvrde će morati imati i svi koji odlaze u te institucije.

Ovisno o epidemiološkoj situaciji, do 15. studenoga se može uvesti obveza posjedovanja COVID potvrde za ulazak u teretane, fitness centre, kafiće i restorane, sportske dvorane, najavio je Božinović.

Testiranje će se moći obaviti samo u ovlaštenoj ustanovi i laboratoriju, a na zahtjev zaposlenika poslodavci će im refundirati, za sada, trošak testiranja. Trenutno je više od 420 ovlaštenih ustanova za testiranje.

Od početka 2022. moglo bi doći do velike promjene

Ovisno o razvoju epidemiološke situacije i pritisku na zdravstveni sustav obveza testiranja ili dokazivanja prihvatljive razine sigurnosti COVID potvrdom uvodit će se i za druge djelatnosti. Naime, kako je najavio Božinović: ''Pratit ćemo situaciju, a ako se ona ne poboljša, najavljujemo da bi od 4. siječnja uvodili COVID potvrde kojima bi se verificirao samo status osoba koje su cijepljene ili preboljele bolest''.

''Taj razmak je ostavljen jer pratimo situaciju, a i dovoljan je da se stignu ljudi procijepiti'', kazao je Božinović. Dakle, COVID potvrde više neće moći dobiti oni koji su se testirali.

Na pitanje zašto je, barem zasad, izostala šira primjena COVID potvrda i za ugostiteljske objekte i trgovačke centre, Capak je rekao da je potreban određeni period prilagodbe: ''Mi moramo pripremiti teren da se to provede. Trebaju postojati ljudi i treba organizirati sustav da to sve ide. Ne može se to uvesti preko noći. Ne znamo što će se događati s brojkama. Još uvijek imamo veliki bazen osoba koje su osjetljive, moguće je da će se bolest širiti. Što se tiče kafića i drugih objekata, nismo isključili tu mogućnost. Pratit ćemo što se događa idućih 10 dana i onda odlučiti što i kako dalje i oko šireg korištenja COVID potvrda''.

Odluka o obveznim COVID potvrdama odnosi se i na zaposlenike škola, objasnio je Božinović, ''odnosno na sve državne i javne službe te za one koji su zaposleni na sustavu obrazovanja. Ako nisu cijepljeni ili preboljeli, moraju se testirati dvaput tjedno''.

Govoreći o serološkim testovima, Capak je podsjetio da ih se smatra nepouzdanima za preboljenje ili imunost: ''Oni govore o trendovima kako se kreće humoralni imunitet, ali imamo i stanični imunitet. Ustanovljavanjem antitijela ne dokazujete preboljenje niti možete znati kad je bilo preboljenje ili kad je bio susret s virusom, to se smatra nepouzdanom metodom''.

Upitan znači li najava novih mjera, pogotovo od početka iduće godine, zapravo obavezu cijepljenja, Božinović je odgovorio: ''Testiranje nije obavezno, ako se ne želite cijepiti nitko vas ne može natjerati. Ali, u cilju zaštite svih cijepljenih i zaštite zdravstvenog sustava moramo ići s tim mjerama. Vidjet ćemo za koje djelatnosti. Što se tiče testiranja, i danas je na državnom proračunu. Zasad će se to, kad govorimo o državnim i javnim službama, refundirati iz proračuna, to je za sada. Vidjet ćemo dokad će to trajati. Ako 4. siječnja krenemo s drugom opcijom onda ti troškovi više neće biti relevantni''.

Što se tiče škola, Božinović je podsjetio da je HZJZ izradio upute za sprječavanje epidemije: ''Škole na nacionalnoj razini imaju, kao što smo kazali, za ova dva dana online nastavu. Od ponedjeljka se vraćaju učenici u škole, osim ako neki osnivači procijene da ne bi trebalo, ali mislim da su to rijetki slučajevi''.

Capak je ponovio da se obaveza posjedovanja COVID potvrde ne odnosi na učenike nego na zaposlenike: ''Pojačat će se obveza nošenja maski, do sada su to bili učenici stariji od 5. razreda, ako se ne može osigurati razmak, sada će morati nositi masku dok traje ovakva situacija. Mlađa djeca će u hodnicima morati nositi maske. Što se tiče roditelja odnosno dovođenja i odvođenja djece, također neće biti obveza posjedovanja potvrde, ali će biti posebne mjere, još ih razmatramo''.

Postoje izuzeci za učenike čije zdravstveno stanje ne omogućuje nošenje maske, to određuje liječnik, podsjetili su, kao i da za studente nisu propisivali posebne mjere, to je u domeni sveučilišta.

Svi oni koji se iz zdravstvenih razloga privremeno ili trajno ne mogu cijepiti - u terapiji su ili alergični, oni nisu podvrgnuti restrikcijama i tako je od početka cijepljenja, kazala je Markotić i naglasila: ''Uvijek smo vodili brigu o tome da ne mogu svi ljudi sve. Postoje ljudi koji ne mogu nositi maske. Na naše web stranice stavljali smo izuzetke i kako se to može ostvariti. Ako netko na prvu dozu cjepiva razvije ozbiljnu alergijsku reakciju, on se više ne cijepi dok se ne utvrdi uzrok. Postoje zdravstvena stanja kod kojih je kontraindicirano cijepljenje, oni će biti izuzeti od ovih obveza. Oni će se testirati ili štititi primjenom klasičnih epidemioloških mjera''.

Odlični rezultati analize o imunološkom odgovoru nakon cijepljenja trećom dozom

Prvi preliminarni rezultati analize zdravstvenih djelatnika tjedan dana nakon cijepljenja trećom dozom pokazali su odlične rezultate koje je predstavila ravnateljica Klinike za infektivne bolesti ''Dr. Fran Mihaljević'' Alemka Markotić.

''Već tjedan dana nakon treće doze razvija se visoka zaštita. Tri tjedna smo imali razinu titra oko 1000, mjesec dana nakon druge doze oko 10.000 da bi onda nakon tri mjeseca to padalo na 3000, nakon šest mjeseci na 1000, i prosjek nekakve razine titra onih koji su bili pred trećom dozom, nakon otprilike devet mjeseci, je oko 500 do 600. Već tjedan nakon treće doze taj titar je oko 20.000'', navela je Markotić.

''Gotovo 87 posto ljudi je odgovorilo jakim titrovima već tjedan dana nakon treće doze. Imunološki odgovor je jak i brz. Na osnovi ovih rezultata, ali i rezultata Izraelaca koji su brzo slomili četvrti val pokazujemo da je od iznimne važnosti da ljudi prime tu treću dozu da bi bili zaštićeni u jeku četvrtog vala. To je osobito važno za osobe iznad 60 godina, koji su se prvi cijepili. Sigurno će u visokom postotku izbjeći dodatnu infekciju'', objasnila je Markotić.

Ministar zdravstva Vili Beroš nastavlja borbu s pandemijom - 2 Eksplozija koronavirusa: Danas gotovo 7000 novozaraženih, preminulo 36 osoba
COVID potvrda, ilustracija Nove mjere odnosit će se na sve građane: Mijenjat će se dosta toga

Cijepljenje mora biti dostupno sedam dana u tjednu

''Imamo 1711 hospitaliziranih. U proteklim valovima imali smo i veće brojke. Zdravstveni sustav nije preopterećen u ovom trenutku. Sve što sada činimo je s ciljem da izbjegnemo preopterećenje. Cijena necijepljenja i nepridržavanje mjera je previsoka. Plaćamo je gubitkom života građana i opterećenjem zdravstvenog sustava do kojeg nije trebalo doći jer smo još proljetos govorili da nas čeka teška jesen, to nije bilo strašenje nego realni scenarij. Plaćamo i prekomjernim troškovima jer neposredni troškovi su blizu četiri milijarde kuna. Ti novci su mogli biti usmjereni u neka druga liječenja. Jasno je što moramo raditi, cijepiti se i pridržavati se mjera. Da smo to do sada radili, ne bismo ni pričali o novim mjerama. No, nismo i zato smo tu gdje jesu. Molimo sve građane da se cijepe. Drago mi je što svjedočimo povećanom interesu građana za cijepljenje nakon početnog nepovjerenja'', rekao je Beroš.

Najavio je i da će se poraditi na dostupnosti cijepljenja: ''Ono mora biti dostupno sedam dana u tjednu. Sad je trenutak da povećamo taj cijepni obuhvat, moramo to iskoristiti da nam u budućnosti bude lakše''.

No, mnogi se pitaju nisu li mjere donesene prekasno na što je Božinović odvratio: ''Od dana kad je krenulo cijepljenje u Hrvatskoj nije prošao ni dan da netko iz Stožera ili Vlade ne poziva građane da se cijepe. To je najbolji način kako smanjiti broj hospitaliziranih. Tijekom ljeta, kad je bila lagodnija situacija, nismo propuštali ukazivati na to jer ljudi time štite sebe. Pojačali smo komunikaciju kako je krenula jesen. Znanost je došla do zaključaka, vidjeli ste prezentaciju, da ljudi koji se cijepe i uzimaju treću dozu su najzaštićeniji. Činjenica je da se velika većina stručnjaka izjasnila o tome da je ovaj val ipak iznenađenje, ne u potpunosti, ali ta brzina i taj obuhvat je nešto što se nije moglo predvidjeti''.

''Poanta mjera je da sačuvamo zdravstveni sustav, zaštitimo druge pacijente, postoje sugrađani koji se moraju liječiti od ozbiljnih bolesti. Ako nam se sustav bude bavio samo COVID-om, ti ljudi će ostati bez zdravstvene skrbi. To se ne smije dogoditi, ti ljudi ne mogu biti žrtva onih neodgovornih. Imamo iskustva zemalja koje su uspjele spuštati brojeve novozaraženih, kombinacija visokog obuhvata cijepljenja. Španjolska, Japan i UAE imaju procijepljenost do 87 posto, ali i mjere. To objašnjava zašto nam brojke rastu, Europa se otvorila, ali većina članica EU ima veću procijepljenost. Komuniciramo jedno te isto već godinu dana. U moru informacija i interpretacija, davanja prostora onima koji su zagovarali neutemeljen pristup, naši smo se u situaciji da moramo posegnuti za oštrijim mjerama. Nastojali smo to izbjeći'' kazao je.

No brojke su neumoljive. Podsjetimo, u Hrvatskoj je u posljednja 24 sata koronavirusom zaraženo 6932 osoba što je novi rekord, a njih 36 je umrlo. Najveći je to broj novooboljelih u jednom danu nakon što ih je u četvrtak evidentirano bilo 6310. Broj aktivnih slučajeva u RH danas je ukupno 28.541. Među njima je 1711 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 231 pacijent. U samoizolaciji su trenutno 26.362 osobe.

Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u RH, ukupno je zabilježeno 490.074 osoba s koronavirusom, od kojih je 9400 umrlo. Ukupno se oporavilo 452.133 osoba, od toga njih 3983 u posljednja 24 sata. Do danas je ukupno testirano 3.155.683 osoba, od toga 15.079 u posljednja 24 sata.

Zaključno s jučerašnjim danom utrošeno je 3.658.686 doza cjepiva, a cijepljeno je 47,57 posto ukupnog stanovništva, odnosno 56,94 posto odraslog stanovništva. Na jučerašnji dan utrošeno je 17.038 doza cjepiva, a od toga je 7798 osoba cijepljeno prvom dozom.

Zaključno s četvrtkom je 1.930.471 osoba cijepljeno barem jednom dozom, a od njih je cijepljenje završeno za 1.811.801 osobu (1.693.445 osoba cijepljeno s dvije doze te 118.356 osoba sa cjepivom Jannsen), što čini 53,57 posto odraslog stanovništva.


 

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju