Premijer Andrej Plenković danas je na konferenciji za medije nakon sastanka Europskog vijeća govorio o planu cijepljenja u Europskoj uniji, izboru predsjednika Vrhovnog suda, popuštanju mjera, ali i objavi vlasnika riječkog kafića na koju je burnu reagirao.

Galerija


Premijer je kazao kako je na Europskom vijeću bilo riječi o pritiscima Europske komisije prema farmaceutskim kompanijama da ubrzaju distribuciju cjepiva.

Vezani članci Ivo Ivić, predstojnik Klinike za infektologiju KBC-a Split Hoće li se protiv korone cijepiti i djeca? Šef splitske infektologije poručuje: "Razloga za uznemirenost roditelja nema" Drive-in cijepljenje u Virovitici Što s onima koji čekaju drugu dozu ako prestane stizati AstraZeneca: "U tom slučaju cijela je država u banani"

"Naručili smo 6,8 milijuna cjepiva, to je više no što imamo stanovnika starijih od 18 godina. Razgovarali smo i o novim sojevima i epidemiološkim mjerama te certifikatima za cjepivo, tj. tzv. zelenim propusnicama", kazao je.

Objasnio je kako niz država traži više podataka o COVID putovnicama prije no što se postigne sporazum o propusnicama.  Dodao je kako se razgovaralo i solidarnosti prema siromašnijim zemljama.

Planovi za cijepljenje

"Do sada je na razini EU-a cijepljeno oko 8 posto stanovništva starijeg od 18, a 5 posto je primilo dvije doze. Cilj je do ljeta procijepiti 70 posto stanovništva EU-a, a tijekom ožujka očekuje se i registracija cjepiva tvrtke Johnson & Johnson. Očekujemo oko 730 tisuća doza do kraja ožujka", rekao je. 

Kazao je i kako se cjepivo drugih proizvođača ne može naručivati po principu "Halo, Bing!".

Komentirao je i najavljeno popuštanje mjera od 1. ožujka.

"Donijeli smo političku odluku da ćemo, kao što smo radili do sada, pratiti privatni sektor gospodarstva. Dogovorili smo se da ćemo pratiti onaj dio gospodarstva koji ne može raditi kao prije korone s naknadom od 4000 kuna i naknadom fiksnih troškova. Pronaći ćemo sredstva u proračunu za ožujak", rekao je. 

Osvrnuo se i na pitanje rada kladionica i kasina.

"Svi oni plaćaju koncesiju, a u slučaju da ne rade, tih prihoda nema i još država njima plaća. Kada smo to analizirali, vidjeli smo da njihovo poslovanje nije epidemiološki problematično, to je stav epidemiologa. Smisao te odluke je da država bude na dobitku. Nitko od nas nije osobno sklon hazarderstvu", rekao je.

BDP i pozicija na financijskom tržištu

Komentirao je objavu DZS-a o kretanju BDP-a.

"U zadnjem kvartalu došlo je do pada, kao i pada tijekom cijele godine. Ta je vijest u skladu s očekivanjima. EU je pao za 6,4 posto. Danas vidimo da je tek 2,1 % manje zaposlenih 2020. nego 2019. godine, a pritom su povećane prosječne plaće u privatnom, javnom i državnom sektoru. Do sada je 9,3 milijarde isplaćeno poslodavcima za plaće radnicima koji su ostali zaposleni i omogućeno im je premošćivanje ove krize", rekao je i dodao da su godišnja kretanja BDP-a bolja od procjena Europske komisije.

Istaknuo je i kako je pozicija Hrvatske na financijskom tržištima izuzetno dobra.

O izboru predsjednika Vrhovnog suda

Osvrnuo se na temu izbora predsjednika Vrhovnog suda.

"Intencija promjena zakona o sudovima bila je dobra i korisna jer omogućuje zainteresiranima ih predloži predsjednik države i tu nema nikakvih ideja o ograničavanju njegovih ovlasti. Stjecajem okolnosti bio sam u poziciji da imam ovlast predlagati glavnog državnog odvjetnika bez javnog poziva i nakon javnog poziva kad sam s drugima mogao analizirati program. Puno mi je draža ta druga opcija. Ne vidim smisleni razlog za kreiranje nekog konflikta. Ne vidim da je bilo što sporno. Mislim da je sustav s javnim pozivom bolji nego onaj bez njega", rekao je premijer. 

Poručio je kako je siguran da je predstojnik ureda predsjednika koji je bio ministar pravosuđa upoznat s postupkom nakon izmjene zakona.

"To nije otkriveno jučer. Ja sam uvjeren da su to znali ranije. Provjerio sam, Malenica se sastao s Miljenićem. Malenica mi je rekao da na tom sastanku nije otvorena nijedna od tih tema o kojima slušamo ovih dana. Čuo sam čak i 'neki nepoznati Greco'. A Milanovićeva vlada je dobivala preporuke od tog istog Greca i ispunjavala ih", rekao je.

Govor mržnje i "Tri majmuna"

Komentirao je i prozivanja za govor mržnje.

"Nema nikakve zavjere da namećemo tu temu u javni prostor. Nitko od nas nije rekao da nečiji članovi ne mogu doći u neki objekt. Ta je činjenica prenošenjem medija postala vijest u javnom prostoru i ona zaslužuje reakciju osude", rekao je. 

Kazao je i kako potezi poput plakata o zabranjenom ulazu SDP-u u restoran iz Imotskog, u društvu potiču nesnošljivost. 

"Važno je da kod ovih tema malo promislimo. Relativizatori ove teme inače prvi osuđuju, a sada ne. A to ne može. Postoje dvostruki kriteriji. Ovo su referentni trenuci, nećemo ih zaboraviti. Okretanje na šalu neće se primiti. Svaka generalizacija diskriminacije je opasna", rekao je premijer. 

Na pitanje gdje je kraj takvim pričama, kazao je kako u Hrvatskoj postoji presumpcija da su lijeve opcije osjetljivije na pitanja diskriminacije.

"To nije baš tako, vlada SDP-a imala je cijeli mandat da je ratificira. Kako bi SDP reagirao da je vlasnik kafića u Rijeci u tu situaciju doveo njihove članove? Volio bih vidjeti bi li to i tada bila šala. Odjednom je ovo OK, da je obrnuto, možda bi bilo silnih pisama prema Europskom parlamentu. Ovo je razotkrivajuća tema. Ja nakon korone nisam oslabio, nema toga što mi ne možemo izdržati. Koju god utakmicu", rekao je.

"Mi smo ovdje imali teroristički napad na Banske dvore, jeste li to zaboravili?", pitao je Plenković novinare.