Otkriće znanstvenika iz SAD-a moglo bi pomoći bolesnicima s teškim oblikom koronavirusa

Otkriće tima iz njujorške bolnice Mount Sinai moglo bi pomoći rješavanju velikog problema s kojim se susreću liječnici širom svijeta u liječenju oboljelih od koronavirusa - stvaranju ugrušaka koji kompliciraju teške oblike bolesti, koje je ionako teško liječiti.

Pročitajte i ovo Hrvatska iz minute u minutu Trećina od 341 novog slučaja potvrđena je u samo jednom gradu. Preminula su trojica muškaraca, najmlađi je imao 37 godina Preminule dvije osobe Danas imamo manje od 50 novih slučajeva. U jednoj županiji testirali više od 2000 ljudi - svi su negativni na koronu

tri vijesti o kojima se priča 9 Grmljavina i pljusak FOTO Snažno nevrijeme pogodilo Zagreb i okolicu: Vozači se zaustavljali zbog tuče, a neki su bili bez struje Oglasili se iz Registra Objavljeni novi podaci o nuspojavama cjepiva u Hrvatskoj: Evo koliko ih je prijavljeno i nakon kojih cjepiva na našem otoku Raspisan natječaj za posao: Nude plaću od 3600 eura, a subvencioniraju i stanovanje

Tim je objavio da nastavlja istraživanja djelovanja antikoagulansa kako bi otkrio koji od njih i u kojoj dozi djeluje najbolje.

"Pacijenti koji su primali antikoagulanse bili su bolje od onih koji nisu", kazao je dr. Valentin Fuster, ravnatelj Mount Sinai Heart za CNN.

"Već to ima implikacija. Ljude bi, vjerujem, trebalo liječiti antitrombocitnim lijekovima", dodao je. Rezultati još nisu dovoljno jasni za nedvosmislene preporuke i tim napominje da je veća vjerojatnost da će se lijekovi protiv zgrušavanja krvi davati teže oboljelima od COVID-19.

Fuster i njegov tim istraživanjem su obuhvatili više od 2700 pacijenata liječenih u Mount Sinaiju. Od ožujka nekim su pacijentima davani lijekovi protiv zgrušavanja. Tim je sustavno proučio jesu li ti lijekovi rezultirali različitim ishodom i utvrdili su da jesu - u slučaju pacijenata koji su bili na respiratorima.

Otkrili su da je 29 posto pacijenata na respiratorima koji su dobili antikoagulanse umrlo u odnosu na 63 posto onih na respiratoru koji su umrli, a nisu primali lijekove protiv zgrušavanja.

"Naše otkriće sugerira da antikoagulansi mogu biti povezani s poboljšanim ishodima među pacijentima oboljelima od COVID-19", napisali su u radu objavljenom u časopisu Journal of the American College of Cardiology.

Znanstvenici nisu uočili značajnije povećane izglede za važnu nuspojavu te terapije - probleme s pojačanim krvarenjem, kod onih koji su bili na antikoagulansima. Njihovo istraživanje pokazalo je da su pacijenti primali različite lijekove protiv zgrušavanja i u raznim dozama, pa će to pitanje trebati proučiti, dodaje Fuster.

Njegov će tim proučiti djelovanje i doze klasičnog lijeka heparina te jednog od novijih oralnih antikoagulansa dabigatrana na oboljele od COVID-19. Fuster dodaje da je stvaranje ugrušaka važan faktor u letalnom ishodu oboljelih od koronavirusa. To počinje sa stvaranjem ugrušaka u plućima, potom bubrezima, srcu i na kraju u mozgu, kaže on.

Fuster želi proučiti i mogu li lijekovi protiv zgrušavanja djelovati kod izvanbolničkih pacijenata s obzirom na to da se pojavljuju zabrinjavajući slučajevi moždanih udara kod osoba mlađih od 50 kod kojih ne bi trebao postojati rizik od udara, a naknadno je utvrđeno da su bili zaraženi koronavirusom. Nije poznato zašto virus izaziva stvaranje ugrušaka, no moglo bi se raditi o nuspojavi teške upalne reakcije potaknute virusom. (Hina)