U Hrvatskoj zaražena 44 liječnika i 30 medicinskih sestara, Capak: ''Nitko ne zna hoće li se bolest vratiti na jesen i zimu''

Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u utorak je na N1 televiziji odgovarao na pitanja građana o koronavirusu. Kazao je da je Hrvatska i dalje u linearnom rastu broja oboljelih. ''To je otprilike jedna ravna crta s manjim rastom, što je dobro'', kaže Capak.

Pročitajte i ovo Gost Dnevnika Nove TV Capak otkrio hoćemo li ići na skijanje u inozemstvo, Jednu zemlju posebno istaknuo STRATEGIJA TANGO Capak: "Danas ćemo razmatrati strože mjere o okupljanjima". Objasnio i gdje je zapelo s cijenom testova na koronavirus

Istaknuo je da je talijanski scenarij najcrnji mogući. ''Radimo na tome da uspostavimo sustav hospitalizacije srednje teških i teških slučajeva. Ovo što se događa u sjevernoj Italiji jako je loše, oni sad nemaju mjesta za teško bolesne. Sad rade poljske bolnice po vrtovima i parkovima'', rekao je Krunoslav Capak.

Kazao je da su u Hrvatskoj zaražena 44 liječnika i 30-ak medicinskih sestara. ''Imamo gotovo 1000 njih u samoizolaciji. Ne možemo reći da zdravstveni sustav nije okrznut, ali sve se radi na tome da se zaustavi'', rekao je Capak. Dodao je da među zdravstvenim djelatnicima nema preminulih od koronavirusa, a oni koji izađu iz samoizolacije češće će se testirati.

''Svi koji se vrate na posao testiraju se, da se ne dogodi da je netko bio kliconoša bez simptoma. Isto tako, češće ćemo testirati zdravstvene djelatnike koji rade na odjelima s rizičnom populacijom'', kaže Krunoslav Capak.

Uskoro široka testiranja

Ravnatelj HZJZ-a otkrio je da će se uskoro početi raditi široka testiranja pomoću imunoloških testova koja će pokazati prisutnost antitijela u organizmu. ''Takva se testiranja mogu raditi masovno, ali ona nisu dobra za postavljanje dijagnostiku jer je potrebno određeno vrijeme da se antitijela razviju. Ti su testovi jako dobri da otkrijemo koliko je ljudi u ljudi preboljelo koronavirus, a da ni ne znaju da su bili zaraženi'', objasnio je Capak. 

Ravnatelj HZJZ-a kaže da bi u ovoj krizi pomoglo funkcioniranje Imunološkog zavoda. ''Oni, nažalost, dugo već ne funkcioniraju kako treba. Rade neke poslove u vanjskim pogonima. Radi se na tome da se Imunološki pokrene, pa makar i u onim segmentima koji nisu cjepiva, to je najteže pokrenuti. Mi smo se dogovorili da nam rade podloge, uz malo problema jer godinama to nisu radili, oni su to pokrenuli'', rekao je Capak.

Može li se virus vratiti i najesen?

Krunoslav Capak objasnio je i je li moguće da se koronavirus najesen ponovno pojavi. 

''To su sezonski virusi, javljaju se u hladno doba godine, kad smo više u zatvorenom prostoru. Hoće li se ova bolest vratiti na jesen i zimu, to nitko ne zna. Hoće li se ponašati sezonski kao gripa ili će kao SARS iznenada nestati, postoji i taj scenarij. Ili će možda mutirati i neće biti više opasan kao sada. Ili ćemo najesen imati cjepivo. To nitko ne može predvidjeti. Ako se bude ponašao kao do sada, onda je moguće, ako bude nedovoljan broj ljudi imun na njega da se opet vrati'', rekao je.

Treba li prati namirnice iz trgovine?

Građane zanima i jesu li u rizičnoj skupini osobe koje su morale operirati štitnjaču. Capak objašnjava da takvi pacijenti obično koriste hormonsku terapiju te nema razloga da budu rizična skupina.

Capak se osvrnuo i na dezinfekciju namirnica iz trgovina. Kazao je da je često dezinficiranje kemijskim sredstvima opasno i za ljude, ali i za okoliš. "Onaj tko je slagao namirnice to je vjerojatno radio s rukavicama. Ako nije, trebalo bi ih oprati. Bitno je reći, teško da će se na taj način prenijeti zaraza. Većina se namirnica termički obrađuje, a ono što se ne obrađuje, neko voće i povrće, ono se guli. Ako se ne guli, onda je potrebno dobro oprati vodom'', objasnio je.

Jedina županija u Hrvatskoj koja dosad nema niti jednog zaraženog koronavirusom jest Virovitičko-podravska. ''Ja im želim da tako i ostane'', kaže Capak.

Kada je riječ o zabrani kretanja građana izvan mjesta prebivališta ili stalnog boravišta, Krunoslav Capak je za N1 rekao da je takva mjera postala epidemiološki logična mjera jer su brojni građani krenuli prema jugu Hrvatske.