Neki su 11. svibnja dočekali s većim uzbuđenjem i entuzijazmom nego Novu godinu. Treći val popuštanja mjera donio je otvorenje ugostiteljskih objekata i trgovačkih centara, ukinule su se e-Propusnice, započeo je s radom međugradski autobusni prijevoz, a svoja vrata otvorile su i škole.

Galerija


Euforija lagano jenjava kada vidimo prizore šute u središtu Zagreba ili kada bacimo pogled na vlastiti bankovni račun s osjetno manjom plaćom.

Vezani članci Poljoprivredna samodostatnost - 8 Zašto Hrvatska uvozi proizvode koje možemo proizvoditi i sami: "Zemlja koja ne koristi svoj potencijal ne može biti bogata" Koronašoping, ilustracija Pandemija koronavirusa je poremetila potrošačke navike: ''Prije godinu dana smo prodali za taj period 20 tona svježeg kvasca. Sada smo prodali 39 tona''

"Vrlo brzo nakon što su građani shvatili što se događa nije trebalo puno predviđati da bi se shvatilo da slijedi jedan izrazito neizvjestan period. Dogodila se kod mnogih osobna percepcija izrazito visokog egzistencijalnog rizika i došlo je do nezačuđujuće velike impulzivne kupovine i to osnovnih egzistencijalnih namirnica", rekla je Andrea Lučić s Katedre za marketing Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

Prema poznatome psihologu Abrahamu Maslowu i njegovoj piramidi, glad nadilazi sve druge ljudske potrebe.

"U onom baznom dijelu su osnovne potrebe potrebe preživljavanja, a onda nije čudno doživjeti da su različiti sektori koji su vezani uz prehranu i medicinske proizvode imali eksponencijalni rast. Nakon tih osnovnih životnih potreba, slijede životne potrebe. U ovom nekakvom drugom slijedu osim što je tu potreba okućivanja pa se zato slijedom toga ljudi ponovno vraćaju različitim trgovinama namještaja i ostalih stvari koje su vezane za život slijede različite društvene potrebe i obrazovne, kulturne, sportske, itd.", rekao je ekonomist Mario Švigir.

Preporuča se da živimo ispod onoga što si financijski možemo priuštiti

U prvome tromjesečju ove godine prodaja prehrambenih proizvoda porasla je za 12 posto i to smo i psihološki i ekonomski objasnili. No, kako objasniti redove od nekoliko desetaka metara ispred modnih trgovina i punu Ilicu odmah u ponedjeljak, 4. svibnja, nakon popuštanja drugoga vala mjera? Jesmo li svi naglo porasli u mjesec dana izolacije pa nam je odjeća postala tijesnom?

"Nužnost svake te kupovine se procjenjuje od situacije do situacije. Ako morate djetetu ići kupiti nešto bez čega ne može, onda je to nužna kupovina, a ako je to 50. haljina u nizu onda zaista ne možemo govoriti o nužnoj kupovini. Međutim, kupovina je definitivno bila očekivana, prvenstveno iz te psihološke naravi kupovine, odnosno naše tendencije i sklonosti da pokušamo osjetiti tu neku normalu koju smo živjeli tjednima prije", rekla je Lučić.

Iako su klasične utakmice davnih dana odgođene, ona tržišna nikada ne prestaje. Suci su očito i dalje u izolaciji stoga sami trebamo pripaziti na cjenovne spekulacije kako si sami ne bismo zabili autogol ili kako drugi ne bi zakotrljali loptu u smjeru koji njima odgovara.

"Ovdje je vrlo bitno spomenuti, i to bih posebno apostrofirao, da je nama ekonomistima vrlo bitno, dok je realan rast fizičkog obujma potrošnje, primjerice, četiri posto nominalan rast je osam posto. To znači da su se cijene proizvoda u ovim kriznim periodima značajno povećale", rekao je Švigir.

U prijevodu, nije se toliko količinski prodalo, koliko je cijena određenih proizvoda porasla.

"Ova je situacija samo možda još jedna u nizu prilika kako možemo sami prepoznati koliko ti vanjski faktori i naša emotivna stanja utječu na percepciju onog što je nužno, što je stvarno potrebno i svega onoga što su naše želje koje možemo ostvarivati u skladu s našim financijskim mogućnostima. S tim da se uvijek preporuča da živimo ispod onoga što si financijski možemo priuštiti", rekla je Lučić.

Kako optimizam ne osjetimo u zraku ne bismo ga trebali ni tražiti ni naći u potrošnji.

Emisiju 'Informer' pogledajte besplatno na novatv.hr!