Serološka istraživanja HZJZ-a pokazala su da je u Hrvatskoj manje od dva posto stanovništva zaraženo koronavirusom. U ukupnoj populaciji taj broj iznosio bi 80.000 ljudi, što je nedovoljno za stjecanje kolektivnog imuniteta.
U Hrvatskoj je manje od dva posto stanovništva, dakle manje od 80.000 ljudi, bilo zaraženo koronavirusom, pokazuju preliminarni podaci serološkog testiranja koje provodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo, piše u četvrtak Jutarnji list.
Vezani članci
Broj od dva posto potvrdio je šef HZJZ-a, Krunoslav Capak, u utorak u Dnevniku Nove TV.
Niska prokuženost u našoj populaciji, što znači i nizak broj ljudi otporan na zarazu, pokazuje da će najveći dio hrvatskih građana biti ugrožen koronavirusom u slučaju da dođe do drugog pandemijskog vala. Da se virus ne bi širio u populaciji, nužno je da je visoki udio stanovnika prebolio bolest ili da je veliki dio stanovništva cijepljen. Kako se radi o novom virusu, cjepiva nemamo.
U HZJZ-u je prije tri tjedna počelo serološko testiranje 1100 uzoraka krvi građana koji su prikupljeni iz bolničkih laboratorija, domova zdravlja i zavoda za javno zdravstvo.
"Do sada je testirano 520 uzoraka...Preliminarni rezultati pokazuju nisku prokuženost stanovništva, ispod dva posto", rekla je, među ostalim, za Jutarnji list dr. Tatjana Vilibić-Čavlek, voditeljica odjela za virološku serologiju HZJZ-a.
"Slične su rezultate, tj. nisku prokuženost, pokazala istraživanja i u drugim europskim državama", dodala je.
Hoće li se virus, koji je u Hrvatskoj trenutačno zaustavljen oštrim mjerama karantene, vratiti najesen, odnosno hoće li biti drugog pandemijskog vala, pitanje je na koje nitko trenutačno ne zna odgovor. Mnogi znanstvenici smatraju da je on izvjestan upravo stoga što ni u jednoj zemlji nije potvrđen kolektivni imunitet.
Nadalje, respiratorni virusi u umjerenim pojasevima pokazuju sezonski karakter, odnosno dominiraju u kasnu jesen i zimu, a povlače se ljeti. No riječ je o novom virusu koji je u Hrvatskoj, ali i nizu europskih zemalja, prestao kolati ili kola ograničeno, prije svega zahvaljujući rigidnim mjerama socijalne distance, a ne zbog toplijeg vremena, piše Jutarnji list u četvrtak.
