Dok gotovo sve zemlje svijeta propisuju stroge mjere, zabranjuju putovanja, neke čak i izlazak svojim građanima iz stanova, Švedska i dalje tvrdoglavo ustraje na - preporukama. Ishod njihovog eksperimenta još uvijek je neizvjestan iako im je statistika prilično crna.
Pročitajte i ovo
Do petka popodne Švedska je brojala više od 9600 zaraženih koronavirusom, a broj preminulih dosegao je 870. Primjerice, susjedna Norveška s nešto više od 6200 oboljelih ima samo 108 smrtnih slučajeva. Ili, primjerice, Finska s više od 2760 oboljelih i 48 preminulih od koronavirusa.
Unatoč crnim brojkama u u Švedskoj nema ljutite mase koja traži smjenu vlasti i sudske procese. Štoviše, uz poneku kritiku iz stručnih krugova, čini se da Šveđani još uvijek vjeruju svom premijeru Stefanu Löfvenu i glavnom epidemiologu Andersu Tegnellu.
Kako iz prve ruke izgleda ono što neki već nazivaju švedskim eksperimentom, razgovarali smo s Hrvatima koji žive tamo.
Mario Liber koji je na razmjeni studenata u Göteborgu kaže da je život sad isti kao i 15. ožujka, kad su provedene prve mjere protiv koronavirusa. Fakulteti i srednje škole imaju online nastavu, noćni klubovi i kazališta su zatvoreni, odgođeni su koncerti, sportski događaji, festivali. Na jednom mjestu ne smije biti više od 50 ljudi. Tko može radi od doma. Ljudi ima po parkovima, ali drže razmak, druže se uglavnom sa članovima obitelji.
No teretane rade.
"Uz intenzivna dezinficiranja. Kralj i zdravstveni stožer čak i podupiru narod da ostane trenirati i bude fit kako bi sve to mogli izdržati. Izdate su napomene o još boljoj higijeni i da se izbjegavaju zatvorena mjesta. Također, vlada je dala dodatna novčana sredstva kafićima i restoranima da ranije otvore terase iako je još dosta hladno, kako bi se van prebacilo goste tih objekata ", kaže Mario. Starijima se ipak preporuča da ostanu u kućama.
"Bojim se da se stvari ne zakompliciraju"
"Ukratko, stav je da ćemo se svi zaraziti i da je to samo pitanje vremena. Vjeruje se narodu, da će se svi pridržavati uputa. Računaju da će virus uzeti danak na najslabijoj populaciji – starima i da će neke moći spasiti, a neke nažalost ne. Od tada se ništa nije promijenilo od strane vlasti, osim što broj zaraženih iz dana u dan raste", kaže Mario. On se osobno ponaša se u skladu se preporukama.
I kao i ostatak Švedske, čeka da vidi što će se dogoditi. Kaže da se ne boji, ali...
"Osobno nisam za drugačiji pristup od ostatka svijeta, pogotovo kada je riječ o pandemiji, ali pošto sam trenutno tu, ponašam se kao i ostali. Bojim se u smislu da će se stvari dodatno zakomplicirati pa me to malo frustrira", objašnjava.
"Razumijem pristup i slažem se s činjenicom da ćemo se svi mi kad tad zaraziti, samo je pitanje vremena, ali mislim da su ipak malo preopušteni. Ovdje zivi 10 milijuna ljudi, jako je puno stranaca, imigranta i ne ponašaju se svi kao Šveđani. Ako ništa, mogli su barem prekinuti prijevoz između većih gradova. Baš kako sam pročitao neki dan, Švedska će nakon ove pandemije ispasti najveći pobjednik ili najveći gubitnik na čitavom svijetu", zaključuje Mario.
Izbjegava teretanu, restorane, kafiće...
Silvia Pletikosa, 28-godišnjakinja iz Göteborga u Švedskoj živi već 25 godina, trenutno radi od kuće i kaže da to dobro funkcionira. "Što se tiče privatnog života, kao i većina mojih prijatelja, smanjila sam druženja. Restorane, kafiće i teretanu izbjegavam", kaže Silvia, no dodaje da ne živi u strahu. "Vjerujem da su mjere koje su na snazi dobre", kaže Silvia.
Šveđani su, naravno, od samog početka ozbiljno shvatili upozorenja svojih vlasti pa sve manje odlaze na javna mjesta restorana, trgovina i shopping centara. Već tada su se počele osjećati ekonomske posljedice. "Jako puno ljudi koji rade u ugostiteljstvu su počeli dobijati otkaze. Vlada je brzo priskočila poslodavcima s kriznim paketom sufinanciranja plaća radnicima, što je značilo smanjenje radnih sati", priča nam Silvia.
Dolaskom toplijeg vremena Šveđani se više šeću i druže na otvorenom. "Otvaranje vanjskih terasa restorana i kafića zakonski je regulirano tako što najranije smiju otvoriti 1.travnja, no sada im je dopušteno da otvore dva tjedna ranije kako bi se napravila veća distanca među ljudima. Iako smanjeno, Šveđani i dalje posjećuju restorane i kafiće, no primjećuje se da velika većina njih poštuje razmak od 2 metra", kaže Silvia, dodajući da, doduše, postoji zabrana okupljanja više od 50 osoba, no to se ne odnosi na privatna, shopping centre i javni prijevoz.
"Život je i ovdje pogođen"
Monika I., koja 10 godina živi u Uppsali i radi na tamošnjem sveučilištu kaže da je u Švedskoj još uvijek puno slobode, otvorene su i trgovine, frizerski saloni.
"Ali to ne znači da život nije pogođen. Grad je poprilično prazan, ljudi rade od kuće ako mogu ili su pak izgubili posao. Većina se također opredjeljuje za kupovinu online, puno manje vlakova i autobusa prevozi sve manje i manje putnika, a restorani pokušavaju preživjeti nudeći besplatnu dostavu", kaže Monika.
Ni sama ne zna hoće li švedski eksperiment uspjeti ili treba uvesti i provesti teže mjere.
"Mediji u Švedskoj puno govore o psihološkim učincima dugotrajne izolacije. Ustvari, oni su jedan od argumenata koje švedske vlasti koriste protiv potpune karantene", zaključuje.
Restorani rade skraćeno, nezaposlenost raste
Dražen u Stockholmu živi više od desetljeća i radi u jednoj međunarodnoj kompaniji. Kaže da život u Švedskoj nije baš tako normalan, kako bi se dalo zaključiti po tekstovima u novinama.
"Da, u Švedskoj nije uvedena karantena, vrtići i osnovne škole rade, kao i većina dućana ili shopping centara, ali je osjetno manje ljudi vani, jako puno ljudi je "permiterad", što znači da rade 50 ili manje posto vremena ali primaju 80 posto plaće, u kojoj vlada sudjeluje s pomoći. Nezaposlenost raste i ekonomija je primjetno usporila", govori Dražen. I on kaže da većina ljudi radi od doma i drži se preporuka. Dodaje ni da restorani ne rade baš punom parom, nego skraćeno.
"Firme koje rade "normalno", dakle u uredima, imaju stroga pravila ponašanja, od higijene, čišćenja opreme do rasporeda sjedenja, odvojenog ručka i slično. Frizerski saloni, koji se iz nekog razloga često spominju u hrvatskim medijima, rade, ali pola zaposlenika radi jedan dan, pola drugi, tako da klijenti imaju distancu", kaže Dražen.
Šveđani su očito skresali i putovanja. Dražen objašnjava da su letovi avionom pali 90 posto. Većina Šveđana Uskrs će provesti kod kuće.
Teške odluke
"Pismo koje je akademska zajednica poslala vladi nije bila kritika ili zahtjev, više mišljenje o tome što bi Vlada trebala napraviti, a glavni autori pisma su se sami ogradili rečenicom da su sretni sto nisu u poziciji da moraju donijeti odluke kao vlada jer jednostavno nitko ne zna što je ispravno a sto nije", dodaje Dražen.
Kaže da je najveći broj umrlih u Stockholmu.
"Radi se u najvećem postotku o osobama koje žive u predgrađima gdje su pretežno imigranti koji žive u velikim zajednicama i gdje se zaraza lakše širi", govori Dražen i dodaje da su im najveći problem zaraze u staračkim domovima.
"Ali kao što vidimo u Hrvatskoj ili Španjolskoj, to nije isključivo situacija u Švedskoj, premda je glavni državni epidemiolog otvoreno priznao da je taj broj u Švedskoj veći nego u ostalim državama", zaključuje Dražen.
