Rezanje plaća, otkazi, prisilni odmor ili mogućnost zaraze – od čega građani najviše strahuju?

Bez obzira na opasnost i sveprisutnost COVID-19, građani ipak najviše strahuju od posljedica gospodarske krize (46%). Prema istraživanju, zabrinutiji smo zbog mogućeg gubitka posla (33%) nego zbog potencijalne zaraze člana obitelji koronavirusom (31%) odnosno vlastitog obolijevanja (28%).

Pročitajte i ovo Umrle dvije osobe Veći skok novih slučajeva zaraze koronavirusom zabilježen u još jednoj susjednoj zemlji Hrvatska iz minute u minutu Trećina od 341 novog slučaja potvrđena je u samo jednom gradu. Preminula su trojica muškaraca, najmlađi je imao 37 godina

Od gubitka posla više pak strahuju žene (40%) nego muškarci (26%), kao i ispitanici s nižim stupnjem obrazovanja. Također, potres u Zagrebu očito je ostavio traga jer se novih elementarnih nepogoda pribojava 14% ispitanika. 

Većina tvrtki radi u smanjenom opsegu

Više od polovice građana (57%) napominje kako je tijekom posljednja dva mjeseca tvrtka u kojoj su zaposleni radila smanjenim intenzitetom, dok je 11% zaposlenih u tom razdoblju bilo na "prisilnom odmoru" jer je poslovanje u njihovim kompanijama bilo u potpunosti prekinuto, odnosno pauzirano. S druge strane, trećina radnika od početka epidemije osjetila je povećanje opsega posla i radnih zadataka.

Što je s plaćama i otpuštanjem radnika?

Na pitanje je li aktualna kriza rezultirala rezanjem plaća u njihovim tvrtkama, svaki drugi ispitanik (51%) tvrdi kako je do toga već došlo ili kako će, prema njihovu mišljenju, to uskoro uslijediti, a 38% ljudi misli kako poslodavci neko vrijeme neće isplaćivati bonuse i prigodne nagrade.

Trećina građana (33%) smatra kako će u njihovim tvrtkama doći do otpuštanja radnika, dok onaj najcrnji scenarij, zatvaranje tvrtke, očekuje tek 5% ispitanika. Manji dio ispitanika nada se da će usprkos krizi u njihovim tvrtkama doći do pojačanog zapošljavanja (4%) i povećanja plaća (3%).

Čini li Vlada dovoljno?

Sudionici ankete upitani su misle li da je Vlada učinila dovoljno kako bi pomogla poslodavcima pogođenima krizom, a gotovo polovica ispitanika (44%) smatra da je Vlada mogla (i trebala) učiniti više.  Četvrtina građana (26%) misli kako Vlada nije napravila dovoljno za spas tvrtki, dok 30% ljudi vjeruje da su, s obzirom na okolnosti, napravili sve što su mogli.

Dio Vladinih mjera namijenjen je i samim građanima, poput odluke o odgodi plaćanja kreditnih obveza u trajanju od tri mjeseca, međutim čak 40% ispitanika koji imaju kredit upozorava kako im ta mjera gotovo uopće ne pomaže u prevladavanju posljedica krize.

Nešto više od trećine ispitanika (35%) smatra kako je svaka mjera dobrodošla, dok svaka četvrta osoba misli da je mjera od pomoći, uz napomenu kako je to i dalje nedovoljno.

Potpore i mjere Vlade

Rezultate istraživanja i aktualnu situaciju komentirao je i direktor portala MojPosao Igor Žonja.

"Ugodno me iznenadila brzina reakcije i ishod dosadašnjih Vladinih mjera, no sada je potrebno donijeti odluku o sljedećim koracima i nekim novim mjerama u gospodarstvu. Istovremeno, građani i tvrtke ne mogu očekivati da će Vlada riješiti sve njihove probleme, već trebaju krenuti od sebe i vidjeti što oni sami mogu napraviti u trenutačnim okolnostima.

Vlada bi svoje napore trebala usmjeriti na donošenje manjeg broja mjera koje će postići najveći učinak, baš kao što su to učinili s odgodama plaćanja poreznih obveza i novčanim potporama za očuvanje radnih mjesta.

Kao i dosad, pad prihoda i dalje mora biti glavni kriterij za dobivanje i korištenje potpora, a značajnije strukturne reforme bi trebale uslijediti odmah nakon parlamentarnih izbora", izjavio je Žonja.

Istraživanje je provedeno na više od 2300 ispitanika, od kojih su 52% žene, a 48% muškarci. Najviše ispitanika, 43% ima srednju stručnu spremu, a 31% visoku stručnu spremu. Najmanje je NK i VKV ispitanika, svega 2%.