Europski izbori: U nekim se članicama neizlazak na izbore kažnjava s čak 1000 eura

Nije opravdanje za neizlazak na izbore, no, činjenica jest, da se od prvih europskih izbora 1979. godine – izlaznost stalno smanjuje. Na posljednjim je izborima 2014. godine, ona iznosila nešto manje od 43 posto.

Pročitajte i ovo ''Izvanredno mjesto za život'' Puljak: Dosadašnji europarlamentarci nisu dovoljno zastupali Hrvatsku i Europu kakvu želimo ''Ravnopravnost ključna riječ'' Tonino Picula: Na ovim se izborima građani određuju prema budućnosti Europske unije

U najvećem broju, izašli su Belgijci i to gotovo njih 90 posto. Slijede ih Danci, a treći po brojnosti na biralištima bili su Nijemci. Kad pogledamo zadnja tri mjesta tu su Bugarska, Rumunjska, a najmanja izlaznost 2014. bila je u Hrvatskoj. Izašla je samo četvrtina birača.

Vratimo se na trenutak na Belgiju. Belgija je jedna od pet zemalja članica u kojima je glasovanje obavezno. Uz Belgiju - tu su još i Grčka i Cipar te Luksemburg i Bugarska. A kad se nešto mora, a netko to ne radi onda je izvjesno da bi mogao dobiti po džepu.

Belgija je zemlja koja obavezno glasovanje ima od 1893., a predviđene su novčane kazne od 25 do 125 eura. Onaj tko u 15 godina četiri puta ne izađe na izbore, gubi pravo glasa na 10 godina, i ne može se prijaviti za posao u državnoj službi. Ipak, ne kažnjavanju jer se izlazak na izbore više smatra moralnom, nego zakonskom obvezom.

U Grčkoj je glasovanje obvezno, no nikakve sankcije nisu predviđene ako se to propusti. Cipar ima kazne od 340 eura, ali i zatvorske kazne, no neizlazak na izbore - vrlo se rijetko procesuira. Najviše kazne su u Luksemburgu i to do 1000 eura. Međutim, ondje je glasovanje obavezno za birače prijavljene u registar, a prijava u registar nije obavezna, i kazne se u pravilu, ne izriču.

Inače, jedina zemlja koja je svojim biračima omogućila da glasuju doslovno od kuće, elektronički jest Estonija.

Izbori traju cijeli posljednji vikend u svibnju. I to zato što se u svim zemljama ne glasuje isti dan.

Primjerice - četvrtkom se glasuje u Nizozemskoj i Velikoj Britaniji. Petkom u Irskoj, subotom u Latviji, Malti i Slovačkoj, a u nedjelju u svim preostalim zemljama Unije, uključujući i Hrvatsku.

Kako se svugdje na izbore ne izlazi u isto vrijeme, tako ni dobna granica da bi se za izbore uopće kandidiralo - nije svugdje ista. Ona je najviša u Grčkoj i Italiji i iznosi 25 godina. Nešto niža, 23 godine je u Rumunjskoj. 21 godinu kao minimalnu dob ima 10 zemalja, dok je dob od 18 godina propisalo više od polovice članica i u toj je skupini i Hrvatska.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr