Problem švicarskog franka: Šef udruge hrvatskih banaka savjetuje građane

Pamti li svijet ovakav financijski šok u roku od 24 sata?

Pročitajte i ovo povećanje materijalniih prava Sindikati javnih i državnih službi traže povišice! Nakon prve runde pregovora oglasio se Piletić: "Morat će preispitati zahtjeve" Zamrzavanje franka Bankari neugodno iznenađeni odlukom Vlade o 'švicarcu'

Svijet pamti nažalost i gorih šokova, bilo je crnih petaka i utoraka na burzama, a tada su i valute znale skakati. Ovo je bila prvenstveno panična reakcija ulagača na potpuno neočekivanu odluku Švicarske središnje banke. Vidjeli smo da je skok bio velik nakon objave vijesti, ali nakon toga se smirilo i trenutno je tečaj ostao na nekoj razini od 15-16 posto više nego prije, s tim da danas, čitao sam neke strane analitičare koji znaju i oni kažu da je to pretjerano, jer su posljedice švicarskog gospodarstva isto dosta negativne. Burza je pala devet posto prvi dan i još šest posto jučer i očekuje se da bi se tečaj mogao stabilizirati na 1.15 za euro umjesto 1.20. To bi na kraju priče dovelo do razlike od nekih jedva četiri posto u odnosu na stabilnu situaciju u protekle tri godine, čime će ako se taj scenarij ostvari svi biti zadovoljni, pogotovo i kod nas dužnici u francima.

Koliko bi onda po vama mogao biti franak?

Ako je to nekih četiri posto više, a bio je 6,39, onda bi bio nekih 6,60, 6,70.

'Kredite u švicarcima pretvoriti u kune i ukinuti deviznu klauzulu'

Građani su sad ipak u panici, čuli smo sad više od 60.000 građana ima kredite u švicarskim francima. Koji bi bio njima savjet? Što da rade i tko će preuzeti taj trošak?

Prvo, mislim da je panika potpuno suvišna, jer se još ništa nije dogodilo i vidjet ćemo u kojem smjeru će ići švicarski franak. Drugo, ako se pogleda kratkoročno, ako i dođe do povećane rate slijedeći mjesec, ako franak ostane visok, ona će biti viša za tih 15-16 posto, koliko je franak otišao gore. Ali treba se sjetiti da je ova Vlada, izmjenama zakona o potrošačkom kreditiranju, dužnicima u švicarcima, ovisno o ročnosti i iznosu, nekima smanjila mjesečnu ratu za više od 20 posto.

Ali građani nisu sudjelovali u tome?

Da, da, neki građani plaćaju 20 posto manju ratu već godinu dana. Znači ako jedna mjesečna rata zbog tog skoka franka bude viša za 15 posto, to još uvijek nije tragedija. Normalno, ali onda treba gledati na dugoročno rješenje, da se taj mač koji visi iznad svih naših glava oko oscilacija valuta na koje mi nemožemo utjecati, svakako da se pokuša naći jedno dugoročno rješenje.

Kad se to očekuje?

Za sada je predviđeno da bi se do kraja idućeg tjedna sastalo Ministarstvo financija, HNB i banke i vjerojatno još neko ministarstvo ili netko drugi od institucija koje bi trebale rješit problem, da pokušaju na dobrovoljan način naći neko najbolje rješenje.

Trebaju li banke snositi najveći teret?

Treba pogledati i vjerojatno treba teret podijeliti na nekakve dijelove, ali treba podsjetiti...

Tko treba snositi najveći dio?

Treba se to dogovoriti, ovisno kakvo će biti rješenje. Možda terete uopće nitko neće trebati podnositi ako se stvar smiri, ali treba podsjetiti da je Hrvatska, kad je švicarac divljao, prvo su banke same počele mijenjati, konvertirati i nuditi razne prolongacije, onda je bio potpisan memorandum s Vladom RH i aneks memoranduma koji je predividio balon kredite i imamo ovaj Zakon o potrošačkom kreditiranju od prošle godine, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2014. godine. Znači, Hrvatska je prva zemlja u kojoj su banke prvo dobrovoljno nešto napravile i prva zemlja koja je to zakonski riješila 2014. Znači vidimo da su Vlada i Vlade uvijek bile spremne i banke su uvijek izašle u susret. Znači one snose dobar dio tereta ali opet isto tako treba reći da se ne može samo očekivati pomoć izvana, već da svi moraju sudjelovati u tome. Dužnici su imali dosad da nešto naprave, konvertiraju, ali dobar dio njih nije to napravio jer su očekivali da će franak padati.

Pa dobro, nisu građani krivi?

Ne, oni nisu krivi, ali su imali priliku, no ako pitate sad nekon zašto niste konvertirali u protekle tri godine, čuo sam da su ljudi rekli - očekivao sam da će još pasti pa će kredit biti povoljniji. A ti građani s ovom umjetnom kamatom od 3,23 posto, do kraja svojeg kredita ako franak ostane ovako visoko, će plaćati puno niže kamate i na kraju će možda opet proći bolje od onih koji su uzeli kredite vezane na euro. To je jedna mjera pomoći ljudima koji možda nisu bili informirani.

Koji bi bio vaš savjet građanima, da li da promjene kredit u recimo euro ili kune?

Treba vidjeti kakva će se napraviti rješenja i kakve će biti ponude građanima. Ako će se mijenjati po danas postojećem tečaju, to ne bi bilo povoljnije.

Dakle Vi ne bi savjetovali to?

U ovom trenutku ne. Trebamo vidjeti, ako se napravi konverzija po nekakvom drugom tečaju ili se nekakve druge olakšice ponude građanima, onda će trebati svaki građanin, jer je to individualni odnos, neće biti nekog grupnog rješenja, nego će se ako treba morati napraviti neki aneksi ugovora po svakom kreditu.

Bi li moratorij možda bio rješenje?

Moratoij je jedno privremeno rješenje, ali da li će se zamrznuti tečaj ili će se odgoditi otplata, to tek treba vidjeti. tek treba doći do neke moguće štete i povećanih rata. Do tog još nije došlo, a možda će doći najviše za ratu za veljaču. Brojke koje ste Vi rekli, imao prema podacima HNB-a još 55.000, to je još uvijek velik broj, kredita u švicarcima, ali od kojih se manje od 13 posto kasni u plaćanju. To znači da još uvijeg svega 7000 (građana) imaju problema s vraćanjem, jer ne vraćaju, ali ostalih 47, 48 tisuća se uz napore i sigurno da nekima nije lako i moraju se odreći puno drugih stvari, ali još uvijek vraćaju kredite. Stoga neke riječi panike i krize su puno pretjerane i to privlači pozornost javnosti i alarmiraju i nekakve razne samozvane udruge se pojavljuju i postavljaju zahtjeve.

Možemo li reći da ovo treba biti pouka svim građanima?

Da, treba se razgovarati i dogovarati. Vlada, ministar financija i banke su se dosad uvijek pozitivno izrazilo o tome.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook