Suša je učinila svoje u Slavoniji, pa naša najvažnija poljoprivredna kultura - suncokret trpi goleme štete. Iako dobro podnosi sunce, ipak mu je potrebna voda, a ne tvrda, ispucala, suha zemlja.
Mirku Lasli, poljoprivredniku iz Đakovačke Satnice, trebalo je nekoliko minuta da se sjeti kad je posljednji put pala kiša.
"Od 18. svibnja ove godine do današnjeg dana nismo dobili ni litru kiše. Kad pogledamo ovu zemlju, ne možemo je razdvojiti. Tom zemljom mogao bih ubiti čovjeka kada bih je bacio. To je živi kamen. Što onda reći, što očekivati?" upozorio je Laslo.
Suncokret je unosna kultura. U Hrvatskoj ga je ove godine zasijano više nego prijašnjih godina. Primjerice, lani je u Hrvatskoj šećerna repa zasijana na 9000 hektara, ove godine na 2000 hektara manje. Krumpir je 2024. godine zasijan na 7000 hektara, a na isto toliko površine zasijan je i ove. No suncokret je prošle godine zasijan na 60.000 hektara, a ove na čak 67.000 hektara ili za 11,7 posto više.
Tri ključna čimbenika
Tri su ključna faktora kada je riječ o suncokretu. Prvi je, naravno, urod, koji ovisi o vremenu. Drugi je prerađivačka industrija, odnosno dodana vrijednost, uljare koje će od suncokreta napraviti ulje. I treći je, naravno - cijena otkupa.
Prvi čimbenik – vrijeme, ove godine nije naklonjen suncokretu. Drugi – prerađivačka industrija koja daje dodanu vrijednost, jedna je od rijetkih za koju imamo tvornice i uljare, za razliku od, primjerice pšenice i kukuruza.
"Ekonomski gledano, nama je sigurno najvažnija kultura suncokret jednostavno jer se gotovo čitava proizvodnja suncokreta preradi u Hrvatskoj i imamo veću dodanu vrijednost, imamo domaće ulje od domaćeg suncokreta", rekao je Igor Mikulić iz Hrvatske gospodarske komore.
Treći čimbenik, otkupna cijena, opet kvari sliku. Prošle godine plaćalo se 410, a ove 360 eura po toni suncokreta.
"Mislim da se ove godine, ako za par dana ne dođe kiša, komotno može proglasiti elementarna nepogoda i da će prinos biti smanjen možda do 70 posto", zaključio je Laslo.
