Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Novi udar na životni standard. Od ponoći benzini su u prosjeku skuplji za 20 lipa, a dizelska goriva i koju lipu više.


Cijene goriva rastu na rekordno visoku razinu. Ako usporedimo današnju cijenu s onom koja nas očekuje od ponoći, za tank od 50 litara vlasnicima benzinaca trebat će 13 kuna više, a za dizelaše 10 i pol. Već sljedeći tjedan možemo očekivati i novo povećanje cijene, koje neće biti vezano za cijenu nafte i dolara, već povećanje PDV-a na 25 posto. Sindikati su pozvali Vladu da smanjenjem trošarina od 10 posto utječe na cijenu goriva i spriječi posljedični pritisak na ostale cijene.

Vezani članci Slika nije dostupna Cijene goriva opet porasle, a neugodna vijest je da će rasti i dalje Slika nije dostupna Šuker i Linić 'ribaju' Marasa oko izlsaska iz recesije

Navala na benzinske crpke trajala je cijeli jučerašnji dan. 'A bojim se bojim da će biti još puno veće poskupljenje nego što je to ovih 20 lipa', smatra jedan od vozača. Za napuniti prosječan spremnik od 50 litara benzinom od ponoći će trebati 10 i pol kuna više, a dizelom 14 kuna više.

Naftni stručnjaci upozoravaju da će zbog izmjene stope PDV-a s 23 na 25 posto, cijena dodatno rasti. 'Ona se može zaustaviti eventualno smanjenjem trošarine ili nekog djela državnog prihoda', kaže dr.sc. Igor Dekanić, s Rudarsko-naftnog fakulteta u Zagrebu. Vlada još nema namjeru intervenirati, iako se dizel približio cijeni od 10 kuna. 'Za nas predstavlja alarm cijena od 12 kuna jer je to vrlo problematično i za građane i za gospodarstvo. A o modelima će vlada raspravljati', poručio je ministar financija Slavko Linić.

>> Linić: 12 kuna za litru goriva je granica koja se ne smije prijeći
 

'Ne može netko tko ima plaću od 20 tisuća kuna postaviti psihološku granicu', poručio je HDZ-ov saborski zastupnik Ivan Šuker. Bivša HDZ-ova Vlada lani je prije podizanja PDV-a s 22 na 23 posto smanjila trošarine za 15 lipa. 'Ako Vlada želi ona može smanjiti trošarine i na takav način normalna stvar onda direktno utječe i na prihodovnu stranu proračuna', dodaje Šuker.

Država od cijene litre benzina ubere pola, odnosno 5 kuna i 32 lipe. Naplati 2 kune i 95 lipa trošarina, 20 lipa naknade agenciji za obvezne zalihe, 5 lipa za biogorivo i 76 lipa premije za energetske subjekte. Ostalo otpada na PDV. Manje država uzme na eurodizelu, oko 45 posto, odnosno 4 kune i 47 lipa. To je zbog nižih trošarina koje za dizel iznose 2 kune i 5 lipa. Sindikati traže rezanje trošarina za 10 posto. 'Smatramo da bi time cijena bila smanjena barem za 20 tak do 30-tak lipa, ali za početak i to bi bilo dovoljno', ističe Davor Majetić, iz Hrvatske udruge poslodavaca.

Lančane reakcije poskupljenja boje se i poslodavci. 'Kod nas postoji kontinuirani poziv državi da smanji sve namete gospodarstvu. Tako u ovom slučaju i te trošarine i sve ono što država uzima iz cijene bilo kojeg proizvoda u korist naravno konkurentnosti proizvoda', smatra Majetić. Zapadnoeuropske zemlje imaju i veće namete na gorivo, no i veće plaće. Daljnji rast cijene goriva u Hrvatskoj zasigurno će utjecati na životni standard.

Vijesti nisu nimalo dobre. Nemiri na bliskom istoku nikako nisu dobar preduvjet. Iran je 4. najveći svjetski izvoznik, a tu su i nemiri u Siriji, također jednom od većih proizvođača. Analitičari očekuju da bi već početkom ljeta mogli doći do cijene 12 kuna za litru, a najavljivani europski embargo na uvoz iranske nafte mogao bi to sve i ubrzati. Utjeha Europi je najava Saudijske Arabije da će povećati proizvodnju bude li potrebe.