Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Rezultati istrazivanja pokazuju da je internet glavni razlog 'zabušavanja' na poslu, dok je potreban odmor najčešća 'isprika' za nerad.


Produktivnost na poslu oscilira, stoga rijetko kada odradimo radni dan u cijelosti. Koliko vremena hrvatski zaposlenici provode na poslu 'zabušavajući' i koji su razlozi tome, istražio je portal MojPosao na više od 300 ispitanika.

Ispitanici smatraju da 'zabušavanje' na poslu odmara i povećava produktivnost

Vezani članci Što bi donijela neradna nedjelja? (Foto: Dnevnik.hr) - 2 Vodi li država računa o plaćanju onih koji moraju raditi nedjeljom? Zaposleni (Foto: Damir Spehar/PIXSELL) Nezaposlenost u Hrvatskoj pala ispod 10 posto

Velika većina ispitanika (88%) priznaje da radno vrijeme 'troši' i na aktivnosti nevezane za posao, iako im na to 'otpada' doslovno pola sata. Tek 12% tvrdi da radno vrijeme provodi isključivo radeći.

Internet je glavni, ali ne i jedini, razlog 'zabušavanja' na poslu. Naime, svi ispitanici navode da dio radnog vremena provode surfajući internetom.

Radno vrijeme 'troši' se i na druženje s kolegama (88%), te privatne telefonske razgovore (69%) među kojima se 40% njih obavlja izvan ureda.

Na aktivnosti koje nisu vezane uz posao najviše ispitanika (26%) provede između pola sata i sat vremena dnevno. Njih gotovo jednak broj (25%) 'troši' između 15 minuta i pola sata na zabavu ili privatne obaveze, dok petina (20%) i do dva sata dnevno naprosto provodi 'ne radeći ništa'.

>> VIDEO: Naprava koja bilježi zabušavanje

'Zabušava' se radi umora, dosade ili preniske plaće

Potreban odmor najčešća je 'isprika' za 'zabušavanje' na poslu – 67% ispitanika navodi da ih obavljanje aktivnosti nevezanih za posao odmara, dok jedan od ispitanika pojašnjava kako  nakon kratke pauze bolje funkcioniraa i lakše obavljaa radne zadatke.

Drugi razlog 'zabušavanja' je dosada (35%), dok 30% ispitanika tijekom radnog vremena obavlja svoje privatne obaveze, jer to ne stignu raditi u privatno vrijeme. Čak 24% ispitanika smatra da nisu dovoljno plaćeni za posao koji obavljaju, pa se na ovaj način 'osvećuju' poslodavcu.

Malo više od polovice ispitanika (51%) smatra da obavljanje aktivnosti koje su nevezane za posao ne utječu na radnu produktivnost, dok ih čak 43% smatra da to čak poboljšava njihovu radnu učinkovitost. Samo mali broj ispitanika (6%) smatra da aktivnosti nevezane za posao negativno utječu na njihovu produktivnost.

Većina ispitanika (69%) nikada nije bila 'uhvaćena' u svom 'zabušavanju'. Trećina ispitanika (31%) doživjela je da ih je nadređeni 'uhvatio' u neradu.

Od ispitanika koje je nadređeni uhvatio u neradu, 73% njih nije osjetilo nikakve posljedice, dok je 26% ispitanika dobilo usmenu opomenu. Svega 2% ispitanika doživjelo je rigoroznu kaznu - otkaz.

Većina ispitanika ograničila bi pristup stranicama za odrasle, ali i društvenim mrežama

Prema rezultatima istraživanja, Internet je najčešće sredstvo bijega od radne svakodnevnice. Ispitanici koji tijekom radnog vremena 'surfaju', najčešće čitaju vijesti (76%), a više od polovice ispitanika (57%) vrijeme provodi na društvenim mrežama. Novi (bolji) posao tijekom svog radnog vremena traži 29% ispitanika.

Većina ispitanika (57%) nema nikakvih zabrana i ograničenja u korištenju interneta. Četvrtina ispitanika (26%) ne zna ima li zabranu koristiti internet, dok 17% njih ima neku vrstu zabrane; primjerice posjećivanje društvenih mreža, stranica za odrasle i slično.

Mišljenja oko ograničenog internetskog sadržaja su podijeljena. Malo manje od polovice ispitanika (47%) smatra da bi ograničenje internetskih sadržaja bilo loše, dok 45% ispitanika podržava tu opciju.

Od ispitanika koji su za ograničenje internetskog sadržaja, najviše ih je za ograničenje pretraživanja stranica za odrasle (88%) i kladionice (83%). Tri četvrtine ispitanika (76%) smatra da bi trebalo zabraniti mogućnost igranja igrica na računalu, a čak 68% njih smatra da bi trebalo zabraniti korištenje društvenih mreža na poslu.

Poslodavci nadziru korištenje interneta svega petini (20%) ispitanika, dok 37% njih ne zna vrši li poslodavac takvu kontrolu. Slobodu u korištenju interneta ima 43% ispitanika.

15 minuta za telefoniranje u privatne svrhe

Tijekom radnog vremena, 69% ispitanika obavlja privatne pozive, dok 31% ispitanika nema tu 'naviku'. Iako većina ispitanika telefonira na poslu, ipak troše manje vremena na tu aktivnosti nego na 'surfanje' internetom.

Velika većina ispitanika, njih 83%, na privatne telefonske razgovore troši svega 15 minuta radnog dana. Do pola sata radnog vremena na telefonu 'provede' 12% ispitanika, a tek 5% ispitanika telefonira i više od 30 minuta.
Održavanje odnosa s kolegama bitno je za atmosferu na poslu stoga velika većina ispitanika svoje radno vrijeme koristi i za druženje s kolegama (88%). Druženje s kolegama tijekom radnog vremena ne prakticira 12% ispitanika.

Najviše ispitanika (37%) navodi da dnevno provedu 15 minuta družeći se sa svojim kolegama. Trećina ispitanika (30%) provede između 15 minuta i pola sata, a malo više od petine ispitanika (21%) s kolegama provede i do sat vremena.

Većina ispitanika (59%) ne rješava privatne obaveze tijekom radnog vremena, dok 41% ispitanika priznaje da znaju odvojiti dio radnog dana za odrađivanje privatnih poslova.

Ishođenje pravnih dokumenata najčešći je razlog izbivanja s posla tijekom radnog vremena – 67% ispitanika obavlja poslove takve vrste tijekom radnog dana.

Gotovo polovica ispitanika (49%) odlazi liječniku, dok ih 42% tijekom radnog vremena odlazi u banku ili poštu.
Odlazak na piće s prijateljem prakticira 21% ispitanika, dok manji broj ispitanika odlazi u kupovinu (20%) iako im traje radno vrijeme. Svoje radno vrijeme 12% ispitanika koristi za odlazak po djecu, dok ih 5% navodi nešto drugo.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook