Zmajlović: Moramo se zapitati je li nam je važnija Ombla ili bioraznolikost?

Ministar zaštite okoliša Mihael Zmajlović iznio je mišljenje, kako bi se na osnovu zasad još neslužbenih podataka studije o izvedivosti gradnje HE Ombla i okolišu, moglo odustati od njezine gradnje. Konačna odluka će pasti nakon što Vlada dobije i službenu HEP-ovu studiju projekta HE Ombla, tako da Zmajlovićevo mišljenje još uvijek nije i službeni stav Vlade.

Pročitajte i ovo od 1. listopada Plenković predstavio novi paket mjera: Evo koliko ćemo plaćati struju i plin raste cijena energenata Poduzetnici u panici nakon najave o ukidanju mjera: "Ne možemo izdržati, mnogi će morati zatvoriti"

>> Stručnjaci: Projekt izgradnje HE Ombla prihvatljiv i izvediv

Naime, na temelju tih neslužbenih podataka studije, na području gdje bi se Ombla trebala izgraditi, živivelik broj endemskih vrsta i radi se o bogatom speleološkom području, a ministar zbog te činjenice prednost daje bioraznolikosti, a ne gradnji hidroelektrane. Štoviše na tom živi čak 14 vrsta koje se ne mogu pronaći nigdje drugdje u svijetu, a gradnjom Omble njihov opstanak bio bi doveden u pitanje.

Gospodarstvo ili bioraznolikost?

'Ono što sam ja zatražio od HEP-a i za što očekujem da prezentiraju hrvatskoj javnosti, dakle rezultate istraživanja, to je ključno kako bi mogli zauzeti jedan relevantan stav, a da to ne bude na razini špekulacije. Dakle, prema neslužbenim informacijama kojima ja raspolažem, a očekujem da raspravljamo i donosimo zaključke na temelju službenih podataka, radi se o jednom od najbogatijih speleoloških objekata u Hrvatskoj', istaknuo je Zmajlović.

'utvrđeno je niz endemskih vrsta. Ukoliko je to sve točno, ukoliko to istraživanje na to i ukazuje, onda je moje iskreno mišljenje, kao ministra zaštite okoliša, da moramo ozbiljno razmisliti da li je gospodarski interes u ovom slučaju važniji od interesa očuvanja bioraznolikosti, obzirom da se radi o jednom takvom vrijednom objektu', upozorio je ministar.

Zmajlović je dodao kako bi se trebalo okrenuti drugim projektima.

Ugovori o financiranju šest projekata zaštite prirode ukupno vrijednih 4,2 milijuna kuna

U Ministarstvu zaštite okoliša i prirode danas su potpisani ugovori o financiranju šest projekata zaštite prirode usmjerenih na očuvanje biološke raznolikosti ukupne vrijednosti 4.215.000 kuna za koje će Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kroz dvije godine osigurati 40 posto iznosa, a preostali dio osigurat će se kroz Projekt integracije u Natura 2000 (NIP) i kroz sredstva Državnog zavoda za zaštitu prirode (DZZP).

Ugovore su potpisali direktor Fonda Dinko Polić i ravnatelj DZZP-a Matija Franković, u nazočnosti ministra zaštite okoliša i prirode Mihaela Zmajlovića.

Projekti su važni za zaštitu biološke i krajobrazne raznolikosti, ali i kao ulaganje u aktivnosti koje će omogućiti kvalitetno i brzo usklađivanje s načelima EU Direktiva. Radi se o značajnim ulaganjima u zaštitu prirode kojima će se osigurati zaštita pojedinih vrsta te unaprjeđenje aktivnosti na području zaštite prirode, istaknuto je na njihovom predstavljanju.

Hrvatska po bioraznolikosti u samom vrhu Europe

Financirat će se tako projekt 'Usklađivanje informacijskog sustava zaštite prirode s načelima EU INSPIRE Direktive i povezivanje sa vanjskim sustavima' vrijedan dva milijuna kuna, projekt 'Uspostava i provedba monitoringa vrsta s dodataka EU Direktive o staništima i Direktive o pticama, kao obveze RH prema EU' vrijedan 1,5 milijun kuna te projekt 'Izrada protokola za procjenu rizika od invazivnosti stranih vrsta i uspostava sustava prevencije, pravovremenog uočavanja i hitno postupanje u slučaju njihove pojave u prirodi - pilot projekta kontrole širenja i eradikacije signalnog raka u rijeci Korani' vrijedan 250 tisuća kuna.

Projekt 'Zelena knjiga izvornih sorti vinove loze' vrijedan je 155 tisuća kuna, 'Revizija Crvenog popisa vaskularne flore Hrvatske' 225 tisuća kuna, a 'Izrada osnove za stručnu podlogu za podržavanje populacija i/ili reintrodukciju tekunice (Spermophilus citellus) na području Republike Hrvatske' 85 tisuća kuna. Tekunica je sisavac iz porodice vjeverica koji je izumro u Hrvatskoj, a ugrožena je i strogo zaštićena vrsta na području cijele EU. Projektom se želi utvrditi mogućnost povratka tekunice na područje Hrvatske.

Ministar Zmajlović istaknuo je da je Hrvatska po bioraznolikosti u samom vrhu Europe te da se naša ekološka mreža, koja će ulaskom Hrvatske u Europsku uniju postati dio europske ekološke mreže po nazivom Natura 2000, rasprostire na gotovo 37 posto kopnenog dijela Hrvatske i gotovo 17 posto mora.

Poremećaji eko sustava mogu imati nesagledive posljedice

'Samim time naša je velika obaveza da taj prostor zaštitimo i sačuvamo, ali i učinimo polugom zelenog razvoja jer ekološka mreža ni u kojem slučaju ne znači ograđen i konzerviran prostor u koji ne može ući nikakav zahvat, nikakva investicija. To samo znači da postoje jasna pravila kako se ti zahvati reguliraju tako da se osigura gospodarski rast i razvoj, a prostor i vrste sačuvaju u povoljnom stanju za generacije koje dolaze', istaknuo je ministar Zmajlović i upozorio da poremećaji eko sustava mogu imati nesagledive posljedice.

'Zato mi moramo učiniti sve da taj sustav sačuvamo i zaštitimo i učinimo ga polugom zelenog razvoja', naglasio je.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook