Žganjer, pozvan pred Haški sud kao svjedok optužbe, potvrdio je tvrdnju odvjetnika Gorana Mikuličića, branitelja generala Mladena Markača, da je nadležnost nad vojnim sudovima imala civilna vlast.
Pročitajte i ovo
Vojni sudovi nisu vodili postupke za ratne zločine, rekao je Žganjer.
'Jednostavno, bilo je tako propisano tada važećim pozitivnim propisima. Koji je razlog postojanja te zakonske odredbe, ne bih se u to upuštao', rekao je i dodao da ima neke pretpostavke, ali 'ne bih zamarao sud svojim pretpostavkama'.
Prema njegovim riječima, postupke za ratne zločine vodili su redovni sudovi.
Tadašnje hrvatsko kazneno zakonodavstvo definiralo je ratni zločin drukčije nego što je to u statutu ICTY-ja ili u današnjem hrvatskom zakonodavstvu, rekao je Mikuličić, na što je Žganjer odgovorio: 'Da, u to vrijeme kompozicija odredba kaznenog zakonodavstva koje su pokrivale ratne zločine bila je posve drukčija nego danas i, naravno, bitno se razlikovala i odo onoga što predviđa ovaj Tribunal'.
O pojmu zapovjedne odgovornosti, te kako je taj institut u tadašnjem hrvatskom zakonodavstvu bio definiran i kako su se pomoću njega mogli procesuirati ratni zločini, Žganjer je rekao: 'Za ratni zločin po tada važećem kaznenom zakonu Republike Hrvatske mogao je odgovarati onaj tko naredi ratni zločin (...) i onaj tko izvrši taj zločin. Dakle, naredbodavac i neposredni izvršitelj ili više njih'.
Žganjer je odgovarao i na pitanja o problemu velikog broja neevidentiranog oružja koji je tada 'bio maligan, ali i danas je veliki problem u Hrvatskoj'.
'Od početka Domovinskog rata, kako se oružana sila počela ustrojavati, bilo je brojnih propusta precizne evidencije zaduženja i razduženja oružja', rekao je.
'Kad bi se oslobodilo neko područje, mnogi su pripadnici vojske i oružanih snaga bili u prilici zarobiti oružje. To je bilo vrijeme velike fluktuacije oružja između ljudi, i to je tada bio jedan ozbiljan problem, a i danas je', rekao je Žganjer koji je bio i šef USKOK-a.
