Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Suđenje generalima

Željko Žganjer svjedočio i drugi dan

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Bivši županijski državni odvjetnik u Šibeniku Željko Žganjer odgovarao je u Haagu na protuispitivanje obrane trojice generala optuženih za ratne zločine pred Međunarodnim sudom za bivšu Jugoslaviju, o statusu vojnih sudova i vojnog tužiteljstva tijekom rata u Hrvatskoj te institutu zapovjedne odgovornosti i definiciji ratnoga zločina u tadašnjem hrvatskom zakonodavstvu.

Žganjer, pozvan pred Haški sud kao svjedok optužbe, potvrdio je tvrdnju odvjetnika Gorana Mikuličića, branitelja generala Mladena Markača, da je nadležnost nad vojnim sudovima imala civilna vlast.

Pročitajte i ovo Slika nije dostupna Svjedočio u Haagu Granić: Htjeli smo mirnu reintegraciju, no Srbi nisu Slika nije dostupna Rajčić svjedočio o uporabi topništva 'Gotovina je bio vrhunski profesionalac, strog i pravedan'

Vojni sudovi nisu vodili postupke za ratne zločine, rekao je Žganjer. 

'Jednostavno, bilo je tako propisano tada važećim pozitivnim propisima. Koji je razlog postojanja te zakonske odredbe, ne bih se u to upuštao', rekao je i dodao da ima neke pretpostavke, ali 'ne bih zamarao sud svojim pretpostavkama'.

Prema njegovim riječima, postupke za ratne zločine vodili su redovni sudovi.

Tadašnje hrvatsko kazneno zakonodavstvo definiralo je ratni zločin drukčije nego što je to u statutu ICTY-ja ili u današnjem hrvatskom zakonodavstvu, rekao je Mikuličić, na što je Žganjer odgovorio: 'Da, u to vrijeme kompozicija odredba kaznenog zakonodavstva koje su pokrivale ratne zločine bila je posve drukčija nego danas i, naravno, bitno se razlikovala i odo onoga što predviđa ovaj Tribunal'.

O pojmu zapovjedne odgovornosti, te kako je taj institut u tadašnjem hrvatskom zakonodavstvu bio definiran i kako su se pomoću njega mogli procesuirati ratni zločini, Žganjer je rekao: 'Za ratni zločin po tada važećem kaznenom zakonu Republike Hrvatske mogao je odgovarati onaj tko naredi ratni zločin (...) i onaj tko izvrši taj zločin. Dakle, naredbodavac i neposredni izvršitelj ili više njih'.

Žganjer je odgovarao i na pitanja o problemu velikog broja neevidentiranog oružja koji je tada 'bio maligan, ali i danas je veliki problem u Hrvatskoj'.

'Od početka Domovinskog rata, kako se oružana sila počela ustrojavati, bilo je brojnih propusta precizne evidencije zaduženja i razduženja oružja', rekao je. 

'Kad bi se oslobodilo neko područje, mnogi su pripadnici vojske i oružanih snaga bili u prilici zarobiti oružje. To je bilo vrijeme velike fluktuacije oružja između ljudi, i to je tada bio jedan ozbiljan problem, a i danas je', rekao je Žganjer koji je bio i šef USKOK-a.

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene