'Nismo pod pritiskom i nećemo u Haag'

Šef slovenske diplomacije kategorički je ustvrdio da na Sloveniju zbog sadašnje situacije i blokade nema nikakvih pritisaka ostalih zemalja članica, a odbio je i mogućnost da se rješenje graničnog spora prepusti Međunarodnom sudu pravde (ICJ) u Den Haagu jer bi to, kako tvrdi, zbog nezadovoljstva slovenske javnosti vjerojatno izazvalo pad vlada premijera Boruta Pahora. 'Blokada hrvatskih pristupnih pregovora nije bila cilj nego smo time željeli zaštititi naše nacionalne interese. Tek kad smo to učinili, Europska unija počela se produbljeno baviti graničnim problemom na moru i sada imamo više razumijevanja nego krajem prošle godine, kad smo zaustavili hrvatske pristupne pregovore', rekao je Žbogar u razgovoru za vodeći slovenski dnevni list.

Pročitajte i ovo Ništa do idućeg tjedna Žbogar će Rehna o dopunama najprije obavijestiti telefonom Žbogar se brani od napada oporbe 'Ni jedan centimetar teritorija nećemo dati Sloveniji'

'Imamo više saveznika nego na početku blokade'

Na pitanje o mogućim pritiscima ostalih članica EU-a da Slovenija deblokira hrvatske pristupne pregovore izazvane bilateralnim pitanjem granice, Žbogar je odgovorio da pritisaka nema i da Slovenija u EU-u u tom pitanju ima saveznike. 'Imamo saveznike i mnogo više razumijevanja nego na početku blokade. Sada razumiju zašto smo to napravili i očekuje se da nađemo rješenje kako bi se omogućilo Hrvatskoj da nastavi pregovore i da se dođe do rješenja graničnog pitanja', rekao je Žbogar. Na tvrdnju da reakcije hrvatskih dužnosnika na slovensku blokadu i ponuđenu pomoć Europske komisije govore kako se Hrvatskoj 'ne žuri' u EU, Žbogar je odgovorio da neke zadnje izjave hrvatskih dužnosnika to potvrđuju.

>> 'Ministri EU podupiru Rehnovu inicijativu'

'Zadnje izjave i zakašnjelo prihvaćanje posredničkog procesa sugeriraju da se Hrvatskoj ne žuri. No, mi mislimo da postoji vremensko ograničenje. Želi li Hrvatska do kraja godine završiti pregovore s EU-om, taj vremenski rok polako istječe. Dobro bi bilo da (Hrvatska) počne s dijalogom. U svakom slučaju, Hrvatskoj se žuri više nego Sloveniji', rekao je slovenski ministar vanjskih poslova. Za Sloveniju, kako je pojasnio, nije prihvatljiv prijedlog da se do deblokade hrvatskih pristupnih pregovora dođe izjavom da nema prejudiciranja granice dokumentima prihvaćenim nakon osamostaljenja dviju država, nego bi to mogao biti samo dio 'šireg sporazuma' o posredništvu, a taj bi sporazum svakako trebao uključiti i 'tekst o hrvatskim dokumentima' koji po tvrdnjama Slovenije prejudiciraju granicu.

'Ne možemo čekati da RH uđe u EU, niti dati slučaj Haagu, pala bi Vlada' 

Ne znam kako bi vlada mogla pristati na ICJ i istodobno preživjeti, odnosno ne pasti, kaže Žbogar Sporazum o posredništvu po Žbogarovim bi riječima trebao sadržavati tri elementa: dogovor o dokumentima, o posredništvu i deblokadi pristupnih pregovora, a to bi bile 'isprepletene točke', odnosno povezane faze u okviru rješenja graničnog pitanja i deblokade. Slovenija po Žbogarovim riječima ne može pristati niti na 'zamrzavanje' graničnog prijepora na vrijeme kad Hrvatska već bude u EU-u niti na prosljeđivanje tog prijepora Međunarodnom sudu pravde (ICJ) u Den Haagu.

>> 'Bilateralni prijepori ne bi trebali stajati na putu proširenja'

'Zamrzavanje spora značilo bi i zamrzavanje pregovora Hrvatske s EU-om. Teško mogu zamisliti situaciju da bi slovenska politika dobila suglasnost za deblokadu ako ne bude procesa koji će rješavati granično pitanje. ICJ u sadašnjem trenutku nije prihvatljivo rješenje, pa i zbog atmosfere koje je oko toga stvorila Hrvatska u međunarodnoj javnosti, stalnim naglašavanjem da će Slovenija na sudu izgubiti dodir s otvorenim morem. Ne znam kako bi vlada mogla pristati na ICJ i istodobno preživjeti, odnosno ne pasti', rekao je Žbogar.

'Ne prikrivamo populizmom ekonomske probleme'

Šef slovenske diplomacije u opsežnom je razgovoru koji je većim dijelom posvećen odnosima s Hrvatskom, a tome po vlastitim riječima posvećuje trenutačno 80 posto svog vremena, odlučno odbio tezu da Pahorova vlada na pitanjima odnosa s Hrvatskom prakticira populističku politiku kako bi prikrila otvorene ekonomske probleme. 'Razumijem da se tako možda interpretira zbog jednoglasnog stava o otvorenim pitanjima s Hrvatskom u slovenskoj javnosti, ali to nije pravi dojam. Ekonomska kriza je sama po sebi dovoljno velik problem i zašto bi ova vlada stvarala novi problem', rekao je Žbogar.

Kako je dodao, neke reakcije u slovenskoj javnosti kad je riječ o odnosima s Hrvatskom pokazuju međutim da su rezultat 'nagomilane frustracije' iz zadnjih 18 godina u kojima granično pitanje nije riješeno. 'Stvorio se osjećaj da Hrvatska jača svoje pozicije protiv Slovenije, da uspostavlja novi status quo na cijelom graničnom teritoriju, što šteti Sloveniji, pa je to sada došlo do izraza. No, vlada nikako nije išla u namjerno i planirano zaoštravanje sa susjednom državom', rekao je Žbogar. 'Bit će nam mnogo lakše kad se problemi riješe. Nitko ne želi zaoštravanje s Hrvatskom', rekao je Žbogar.

Po njegovim je riječima nakon prvog sastanka premijera Pahora i Sanadera došlo do poboljšanja odnosa i udaljavanja od fazte najdublje krize u odnosima, a Slovenija i Hrvatska, kad Hrvatska uđe u EU, mogle bi postati saveznice, onako kako su saveznice sada Slovenija, Italija i Austrija iako je tijekom slovenskim pristupnih pregovora s EU-om iz tih država dolazilo do kočenja pristupnog procesa bilateralnim pitanjima.