Zašto žudimo za teškom hranom u zimskom razdoblju?

U prosjeku se zimi udebljamo 2 do 4 kilograma, kažu istraživanja. Što stoji iza toga - tradicionalno blagdansko prejedanje, geni, hormoni ili možda nedostatak vitamina?

Pročitajte i ovo donosi provjereno Apsurd hrvatskog zdravstva: Zbog dijagnoze ne može iz kuće bez aparata za kisik, a iz HZZO-a su je već dvaput odbili Provjereno Prozor dnevnog boravka Zoranov je jedini prozor u svijet: Nakon devet godina netko ga se napokon sjetio

Naš organizam se s niskim temperaturama bori energijom tijela. A energija dolazi iz hrane, ona je naše gorivo. Koliko nas zapravo grije, odlučili smo provjeriti termalnom kamerom.

Kretanjem stvaramo energiju pa smo stoga odlučili da stojim mirno na mjestu i to praznog želuca. 20 minuta bit će dovoljno da se smrznem. Najhladniji dio tijela su bili prsti kojima je temperatura pala na svega 6, 7 stupnjeva. Iako tijelo ima stalnu unutarnju temperaturu, ono što vodi pothlađivanju pad je temperature na površini. Pa smo ponovno odradili snimanje termalnom kamerom nakon toplog obroka. Pola sata do 60 minuta nakon jela potrebno je organizmu da hranu pretoči u energiju. I zaista temperatura površine tijela nije padala tako brzo, temperatura površine tijela bila je za 1,1 stupanj veća nego kod mjerenja „na prazan želudac“.

Hladnoća ovako djeluje na naše tijelo: suze nam se i najsitnije krvne žilice na površini kože. Vrškovi prstiju nemaju cirkulaciju. A da se na dulje vrijeme izložimo hladnoći naše srce bilo bi pod velikim opterećenjem. Nekada nije bilo namirnica u izobilju kao sada. I tu su činjenicu znanstvenici uvrstili kao jedan od mogućih razloga zašto se debljamo zimi.

Teorija 'Štedljivog gena' kaže da smo genetski programirani za debljanje kako bismo preživjeli upravo zbog manjka hrane zimi. No sada hrane ima u izobilju, samo naše tijelo to ne prepoznaje. Pečenje, kobasice, špek i neizostavna sarma na stolu su gotovo svake kuće. Zimi se manje krećemo, manje vremena provodimo na suncu i zbog toga nam fali vitamina D. A on je itekako bitan.

'On utječe na razgradnju masti. I onda ako nema dovoljno vitamina D, nema dovoljno razgradnje masti i one se pohranjuju.', rekla nam je prim. dr.sc. Spomenka Ljubić.

Sva ta masnoća koju si dopustimo, taloži se u bijelo masno tkivo ili drugim riječima u zastrašujuće salo koje zapravo nema funkciju - ono nas ne grije. Grije nas zapravo smeđe masno tkivo. Tkivo koje se nalazi oko bubrega i srca. Smeđe masne stanice izgaraju energiju i otpuštaju toplinu, a aktiviraju se kada su niske temperature okoliša. Sve je dobro u malim količinama kažu, isto pravilo trebalo bi vrijediti i u blagdansko doba. Bez isprika. Jer nas samo kvalitetna hrana u normalnim količinama može grijati, svi viškovi spremaju se u beskorisne nakupine zbog kojih se kasnije grizemo. Lijeka ima - biti umjeren, jer kao što je i naš test dokazao, organizam se s hranom bolje bori s nepogodama. A što se tiče viška kilograma - što se više krećete po suncu i kilogrami će se istopiti.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook