Zakon o stečaju potrošača trebao je biti rješenje za financijske probleme sve većeg broja blokiranih Hrvata. Osobni bankrot, namijenjen svima koji najmanje 90 dana ne mogu podmirivati svoje obveze veće od 30 tisuća kuna, tako je mnogima trebao omogućiti novi početak. No podaci pokazuju neuspjeh zakona koji je na snazi dvije godine.

Galerija


"Država je planirala da će biti nekoliko desetaka tisuća ljudi koji će pristupiti mehanizmu osobnog bankrota. Mi smo govorili da se to neće dogoditi i nije se dogodilo", kaže Sarajko Baksa, glavni tajnik stranke Blokirani.

Vezani članci Turisti u Dubrovniku u rujnu 2020. godine - 2 Vodi se bitka za očuvanje turističke sezone: "Ne govorimo o zaradi, nego o očuvanju radnih mjesta" Prazan novčanik/Ilustracija (Foto: Dnevnik.hr) Uskoro do jednostavnijeg osobnog bankrota? "U jednom danu deblokirani i riješen dug"

Nije se dogodilo unatoč činjenici da je od više od 300 tisuća blokiranih njih 95 posto u blokadi duljoj od godinu dana. Ipak, njih tek 1112 podnijelo je zahtjev za provedbu izvan sudskog postupka stečaja pred Finom, a tek ih je 16 uspjelo postići sporazum s vjerovnicima.

Kada se tome dodaju i postupci koji se vode pred sudovima, u stečaju je završilo tek stotinjak građana. Kako otkrivaju sugovornici, na njega se rijetko odlučuju i oni koji u materijalnom smislu više nemaju što izgubiti.

Ljudi nisu dovoljno educirani

"Nažalost takvih ljudi ima razmjerno mnogo, oko 4800, ali oni duguju gotovo polovicu ukupnog dugovanja svih blokiranih građana. Dakle, to su ljudi kojima taj mehanizam osobnog bankrota može pomoći, ali očigledno nisu bili dovoljno educirani niti dovoljno upoznati kako bi pristupili tom mehanizmu", kaže Baksa.

Iz Fine, koja vodi izvansudske sporove, kao razloge navode i strah građana da će ostati bez nekretnine u kojoj žive ili primanja.

Sljedeća je bojazan i činjenica da u slučaju stečaja dobivaju povjerenika koji njihovim financijama upravlja sljedećih pet godina koliko traje razdoblje provjere potrošača. A takvih je povjerenika u cijeloj zemlji tek dvoje.

"Pratimo ponašanje potrošača, da se ne zadužuje, da se vodi briga o njegovim životnim potrebama te ako ima sredstava u stečajnoj masi, dakle iz one imovine koja je unovčena tijekom stečajnog postupka da mu se jedan dio tih sredstava i udijeli po odluci suda", kaže stečajni povjerenik Stjepan Rakarec.

Za stečaj se odlučuju oni koji nemaju ništa

No takvih je malo jer se za stečaj najčešće odlučuju oni koji nemaju ništa. Također, građani su to kojima su najčešća primanja socijalna pomoć, mirovina ili rijetko tek minimalna plaća. Kada završe u bankrotu stečajni će im povjerenik tako često biti jedina pomoć u teškim danima.

"Taj posao je dosta naporan iako tako ne izgleda jer se radi o živim ljudima kojima treba pokloniti pažnju i misliti o njima te ponekad rješavati njihove određene probleme. Primjerice, Plinara isključi plin iako je čovjek u stečaju pa morate intervenirati i dokazivati da nisu u pravu", kaže Rakarec.

Osim toga, i samom Zakonu o stečaju potrošača dobro bi došla dorada jer je još uvijek mnogo nedorečenosti. 

"Veliki problem je alimentacija. Po Zakonu on nije oslobođen od zakonskog uzdržavanja djeteta i ostalih uzdržavanih osoba, a istodobno se kaže da su svi postupci ovrhe prekida. Ako je alimentacija s osnove ovršne isprave ona bi trebala biti prekinuta i ta sredstva čine stečajnu masu", objašnjava Rakarec.

Ovo je tek jedan od problema Zakona. No niti za njega Vlada u ovoj godini neće naći vremena.

Emisiju 'Informer' pogledajte besplatno na novatv.hr!