Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Uoči Nacionalnog dana zaštite na radu na panel diskusiji pod nazivom "Zaštita na radu - investicija , a ne trošak", održanom u organizaciji SSSH istaknuto je kako se preventivnim djelovanjem i ulaganjem u sigurnost i zdravlje radnika smanjuje broj ozljeda na radu kao i naknadni troškovi liječenja, odšteta i sudskih sporova te povećava konkurentnost poslodavca.


Predsjednik SSSH Mladen Novosel upozorio je kako uštede koje se poslodavcima nastoje omogućiti kroz smanjenje troškova zaštite na radu nisu dobro rješenje, jer radnicima treba osigurati sigurna i zdrava radna mjesta, kako bi se smanjio broj izgubljenih radnih dana i troškovi sudskih sporova i odšteta. Dok god se ozljeđivanje na radu bude smatralo kako nešto što je normalno neće biti napretka u zaštiti na radu. Moramo učiniti sve da ne dođe do ozljeđivanja na radu, poručio je Novosel.

"Šuma propisa"

Vezani članci Popuštanje mjera, covid putovnice - 4 U nekoliko koraka: Od četvrtka u ljekarnama možete preuzeti svoju EU digitalnu COVID potvrdu Covid potvrde o cijepljenju - 7 Po digitalne COVID potvrde više ne trebate u HZZO, pogledajte koje ih sve ustanove mogu izdavati

Uputio je apel poslodavcima kako više ne može kao argument prihvatiti nesnalaženje u "šumi propisa" te da se moraju educirati kako bi se lakše snalazili. Poslodavci ne bi smjeli kalkulirati u smislu da im se više isplati plaćati kazne, nego ulagati u zaštitu na radu, kazao je Novosel.

Voditeljica javnih politika na području zaštite na radu u SSSH Gordana Palajsa istaknula je kako su posljedice ozljeda na radu velike i za radnika, poslodavca i državu. Iznijela je podatke HZZO-a kako je u 2015. zabilježeno 16.228 ozljeda na radu od kojih je priznato 13.784 , a prošle godine ukupno 16.526, a priznato 13.700. To znači da je zabilježen porast u odnosu na 2105, kazala je Palajsa i napomenula kako je primjerice u 2015. zbog toga izgubljeno oko 859.000 radnih dana.

Specijalistica medicine rada iz Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu Marija Zavalić napomenula je kako je 40 posto profesionalnih oboljenja zabilježeno na radnim mjestima koja nisu s posebnim uvjetima rada i kako je stoga prevencija bitna za sve radnike. Naglasila je kako pružanje prve pomoći sprječava vrlo teške posljedice. Također je rekla kako su vrlo česte ozljede na radu vrlo mladih radnika zbog nedovoljne edukacije i neiskustva, ali i kod radnika starije životne dobi. Upozorila je kako je nedopustivo da radnik nakon ozljeđivanja čeka i po pola godine na fizikalnu terapiju i da su zbog toga posljedice ozljeđivanja na radu teže i trajnije nego što bi trebale i mogle biti.

Jere Gašperov iz Ministarstva rada u mirovinskog sustava rekao je kao je važno da se bilježe poremećaji u radnom procesu te mjeriti parametre zaštite na radu, odnosno kako pojedine ozljede u pojedinim branšama generiraju troškove, jer ako ih pokriva zajednica, poslodavci neće biti zainteresirani za unaprjeđenje mjera zaštite na radu.

"Novca ima, ali se ne troši na pravi način"

O važnosti edukacije govorila je Marina Borić iz Zavoda za unaprjeđenje zaštite na radu naglasivši kako je ona prvi korak u prevenciji i zaštiti na radu, a založila se i za transparentnije raspoređivanje novca prikupljenog doprinosom od 0,5 posto na plaću za zaštitu na radu.

Predsjednik saborskog Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskog sabora Mirando Mrsić ponovivši tezu kako zaštita na radu nije trošak istaknuo je kako educirani i osposobljeni radnik poslodavcu omogućava veću produktivnost i na taj mu se način uloženi novac u sigurnost radnika i radnog mjesta višestruko vraća. Kao jedno od najčešćih profesionalnih oboljenja naveo je azbestozu te s založio za uvođenje bonus i malus modela kada je riječ o izdvajanjima za izdvajanje za doprinos za zaštitu na radu.

U tom smislu Nenad Seifert iz Hrvatske udruge poslodavaca rekao je kako novca ima, ali da se ne troši na pravi način, a da se ulaganje jednog eura u zaštitu na radu vraća kao dva eura kroz smanjenje bolovanja, naknada i odšteta. (Hina)