Ekonomist Šime Smolčić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu kaže kako je i prije pandemije bila velika potražnja za radnicima.
Pročitajte i ovo
"Prije ove globalne pandemije, odnosno epidemije koronavirusa koja je zahvatila gotovo sve zemlje na kugli zemaljskoj tržišta rada u većini razvijenih zemalja pa tako i hrvatsko tržište rada bilo je vrlo dinamično i postojala je velika potražnja za radnicima", kaže Šime Smolić sa Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
Dakle toliko smo imali posla da nismo imali dovoljno radnika za sav taj posao, pa smo ih uvozili ili povlačili iz umirovljenja.
"Sve je slutilo na to da će i ova godina biti izuzetno uspješna u Hrvatskoj što se tiče stanja na tržištu rada i da će doprinijeti možda nikad boljoj turističkoj sezoni. COVID-19 poharao je gotovo sve zemlje na kugli zemaljskoj. Radi se o jednom šoku koji je zahvatio apsolutno svaki kutak zemlje i svaku ekonomiju i to je nešto s čime se Hrvatska prvi put sada, prvi put susreće", dodaje Smolčić.
Prvi se put Hrvatska susrela i s povećanom potražnjom rada umirovljenika. Trenutno ih je više od deset tisuća zaposleno na pola radnog vremena, odnosno četiri sata. Međutim, ako ostvare mjesečni dohodak veći od 3800 kuna na to moraju platiti porez na dohodak i prirez, što je na kraju upitno isplativo. Uz sve to, osobe starije životne dobi nisu u punome zdravlju, pa je Institut za javne financije proveo istraživanje upravo o povezanosti zdravlja i zaposlenja u starijoj dobi.
"Zaključak je vrlo indikativan. Situacija u Hrvatskoj je takva da ako vi imate lošije zdravstveno stanje vjerojatnost ili šanse da ćete raditi u starijoj životnoj dobi se značajno smanjuju. Bez obzira radi li se o subjektivnim pokazateljima zdravstvenog stanja pojedinaca ili o objektivnim pokazateljima", rekao je ekonomist.
Subjektivni su pokazatelji vlastita samoprocjena zdravlja koja se također može objektivno objasniti kroničnim bolestima ili testirati stiskom šake.
"Veću vjerojatnost da će raditi nakon umirovljenja imaju osobe koje su radile na povremenim poslovima. Veću šansu za rad nakon mirovine imaju muškarci koji su radili na boljim poslovima, odnosno na boljim pozicijama isto tako veću šansu da će raditi nakon umirovljenja imaju samozaposlene osobe", objašnjava Smolić.
Financijska situacija može, ali i ne mora utjecati na odluku o ponovnom zaposlenju nakon umirovljenja. Pojedinci s relativno visokim mirovinama također se žele zadržati na tržištu rada. Nažalost, trenutno smo u razdoblju kada oni koji su tek na pola radnoga vijeka do umirovljenja strahuju za svoje radno mjesto.
"Teško je reći odnosno prognozirati što će biti do kraja ove godine. Neki izlaze s procjenama da će biti 500 tisuća, 400 tisuća nezaposlenih, međutim ne bi se priklonio takvim crnim scenarijima. Svakako do povećanja nezaposlenosti će doći i to možemo očekivati na jesen ili u zimskim mjesecima, ali opet ostaje pitanje što će se dogoditi s ovom epidemijom, hoćemo li imati drugi val", rekao je stručnjak.
Dosta je otvorenih pitanja, no činjenica je da smo početkom dvije tisućitih imali stopu nezaposlenosti od 20-ak posto, a ove godine 8,6 posto. Nikome nije u cilju vratiti se na staro, no točku na 'i' stavit će virus.
Emisiju 'Informer' pogledajte besplatno na novatv.hr!
