Zakonske izmjene: Neisplata plaća kazneno djelo?

Zakonske izmjene predviđaju zatvorsku kaznu za poslodavca koji uskrati ili ograniči građaninu pravo na rad, slobodu rada, slobodni izbor zvanja ili zaposlenja, dostupnost radnog mjesta i dužnosti pod jednakim uvjetima, pravo na zaradu ili bez opravdanog razloga ne isplati plaću radniku u propisanom razdoblju, prava iz zdravstvenog ili mirovinsko-invalidskog osiguranja. Pod isto kazneno djelo potpadalo bi i uskraćivanje ili ograničenje zakonom određenog radnog vremena i odmora, prava na posebnu zaštitu određenih skupina radnika, prava iz nezaposlenosti, prava vezana uz porod, materinstvo i njegu djece ili druga prava iz rada koja su utvrđena zakonom, sudskom odlukom ili kolektivnim ugovorom.

Pročitajte i ovo Etičko pitanje Velika Britanija izglasala zakon koji je podijelio zemlju: "Oboljelima se ovime daje više kontrole" Od Nove godine Novi zakon o humanitarnoj pomoći: Pojačavaju se kontrole, a kazne idu iznad 6000 eura

Zatvorskom kaznom od pola do tri godine kažnjavali bi se i poslodavci koji ne izvrše pravomoćnu sudsku odluku o vraćanju radnika na posao, te oni koji odbiju radniku vratiti radnu knjižicu nakon prestanka radnog odnosa. Predložene izmjene KZ-a su na konferenciji za novinare u Hrvatskom saboru predstavili SDP-ovci Ingrid Antičević Marinović i Boris Šprem, navodeći kako aktualna kriza i recesija pretpostavlja i veća kršenja radničkih prava, kojima, naglasili su, država represivnim mjerama mora stati na kraj.

Šprem je iznio podatke po kojima je 1988. bilo 182 tisuće radnika koji nisu primali plaće, 2000. njih 165 tisuća, 2003. je taj broj pao na 32 tisuće, ali je lani u rujnu porastao na gotovo 100 tisuća, dok je u siječnju ove godine bio 52 tisuće, od čega najviše u poduzećima. 'Sada je Vlada na potezu da pokaže kako svojom politikom nije samo na strani poslodavaca i vlasnika, nego i radnika', rekao je Šprem.

Ingrid Antičević Marinović naglasila je kako nema veće društvene nepravde i zločina od neisplate zaslužene plaće, upozorivši da je, prema statistikama, u posljednjih godinu dana za 30 posto porastao broj radnika koji ne primaju plaće, a za 60 posto (oko 35.500 radnika) onih prema kojima poslodavci imaju nepodmirene obveze. SDP-ovci su napomenuli da bi, po njihovu prijedlogu, nadležna tijela ocjenjivala je li poslodavac u poteškoćama, pa zbog toga ne može radnicima isplatiti plaće ili, što bi i bilo inkriminirano, za to nema nekih opravdanih razloga.