Igor Dragovan (SDP) takve je odredbe nazvao rigidnima i srednjovjekovnima. Ustvrdio je da je zakon bio test vjerodostojnosti i uvjerljivosti nove premijerke koja je, kako je rekao, još kao potpredsjednica Vlade rekla da će Vlada amandmanima ići u promjenu tog zakonskog prijedloga 'barem u dijelu koji se tiče bračnih i izvanbračnih zajednica'. 'Danas je nova hrvatska premijerka pala na testu onoga što je zagovarala. Pozivala je žene da je podrže. Okrenula je leđa ženama ovim rigidnim, srednjovjekovnim zakonom', ustvrdio je.
Pročitajte i ovo
PA TI BUDI EUROSKEPTIK
Hrvatska u plusu oko uplata i isplata iz EU proračuna i to za 16 milijardi eura
SDP-ov prijedlog
U Saboru o izmjenama zakona o prekidu trudnoće: "Nije isto kada nastaje ljudski život i kada nastaje ljudska osoba"
Replicirao je Nedjeljko Strikić (HDZ) poručivši Dragovanu da se ne miješa u medicinu jer nije liječnik, na što je Dragovan uzvratio da mu ne može dijeliti lekcije. Budući da ni nakon višekratnih upozorenja Dragovan nije prestao s dobacivanjima, predsjedavajući Jarnjak mu je oduzeo riječ i izrekao mu opomenu. Milanka Opačić ustvrdila je da je struka priliku da se izjasni dobila tek naknadno. 'Ta struka se u najvećem dijelu izjasnila protiv ključnih stvari u ovom zakonu', rekla je i upozorila da je prijedlog zakona štetan za broj živorođene djece u Hrvatskoj. 'Tko se ima pravo odreći sve one djece koju možemo dobiti uz postupke medicinski pomognute oplodnje', upitala je.
Raspravu obilježili verbalni sukobi
Samu raspravu obilježilo je često dobacivanje između zastupnika koje je predsjedavajući Ivan Jarnjak više puta smirivao i tražio da se ponašaju sukladno Poslovniku, te na kraju i velik broj odustajanja od rasprave.
Pozivajući se na znanstvene pokazatelje, Mirando Mrsić iz SDP-a dodao je da je puno veća uspješnost oplodnje u slučaju kad se zamrznu zameci, a omogućilo bi se, rekao je, obiteljima koje žele više djece da 'mogu imati zamrznute embrije i koristiti ih u svakom sljedećem pokušaju trudnoće'. Na njegovu molbu da se navedu imena stručnjaka koji su pisali zakon, odgovorio mu je državni tajnik Ante Zvonimir Golem rekavši kako je zakon napisalo Ministarstvo, na čelu s ministrom i državnim tajnicima, te pritom demantirao ocjene da je zakon pisala Crkva, rekavši kako ga je pisala znanost.
U svom završnom obraćanju Golem je naglasio kako se novim zakonom štite prava djeteta, te se osigurava kvaliteta i kontrola sustava medicinske oplodnje.
Ured HBK za obitelj: zakonski prijedlog o medicinskoj oplodnji nedorađen i nedovršen
Ured Hrvatske biskupske konferencije (HBK) za obitelj smatra da je prijedlog zakona o medicinskoj oplodnji, koji je hrvatska vlada danas uputila u saborsku proceduru, nedorađen i nedovršen te da bi na svim njegovim sastavnicama trebalo još dosta raditi. U današnjem priopćenju pod naslovom 'Doprinos raspravi o medicinskoj oplodnji' kaže se da je spomenuti zakonski prijedlog neprihvatljiv po više osnova, a najviše zbog heterologne oplodnje (korištenje spolnih stanica treće osobe).
>> Milinović u Saboru brani novi zakon o umjetnoj oplodnji
Ponovno se iznose i stajališta iz jučerašnje izjave HBK o medicinskoj oplodnji u kojoj se, među ostalim, ističe da 'Učiteljstvo Katoličke crkve stav o medicinskoj oplodnji zasniva na poštivanju triju temeljnih načela: prava na život i tjelesnu cjelovitost, bračnog jedinstva i nerazdvajanja bračnog čina od prokreacije'. Na kraju priopćenja navodi se da se 'želi potaknuti sve one koji će sudjelovati u odlučivanju da ne podlegnu etičkom relativizmu i pluralizmu, već da ostanu dosljedni u poštivanju temeljnih prava, općeljudskih vrjednota i ćudoređa na kojima je izgrađeno hrvatsko društvo'. (Hina)