Obitelji nestalih i zatočenih osoba u Domovinskom ratu dobili su novi tračak nade u obliku posebnog Zakona. Njime je cijeli proces pronalaska jasno definiran, a država na sebe preuzima odgovornost za njih. Hoće li ovo riješiti i sve probleme i otvorena pitanja sa Srbijom?

Galerija


Uvijek uz sebe nosi njegovu fotografiju i samo se boji da sjećanja ne izblijede  jer to je sve što joj je od sina ostalo. Tomislav je imao 21 godinu kada je 1991. zarobljen u Borovu naselju.

''Izdvojen je iz kolone da unese jednu ranjenu ženu u autobus. On ju je unio i ostao je iza nje do Borova sela do škole i to je zadnje što ja znam'', ispričala je Marija Šestan iz Vukovara.

S tim živi već 28 godina. ''Dva su usporedna života. Jedan normalan kada se razgovara, jede, spava, a drugi kada ste stalno u '91. godini i želite naći istinu o tome gdje je vaše dijete završilo i kako je završilo i da ga pokopate'', dodaje Marija.

Sudbinom njezina sina, ali i ostalih nestalih i zatočenih u Domovinskom ratu sada će se baviti i poseban zakon. Njime je jasno definirano koja su nadležna tijela i njihove ovlasti, što bi trebalo i olakšati suradnju s drugim državama. Raspisane su i kazne za one koji prikrivaju istinu i mogu se penjati do 300 tisuća kuna, a nagrađivat će se oni koji daju informacije.

Ljiljana Alvir (Foto: Dnevnik.hr) Ljiljana Alvir iz Saveza udruga nestalih: "Riječ je kao kamen, kad se jednom zakotrlja, teško ju je zaustaviti"

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović (Foto: Marko Lukunic/PIXSELL) ''Ne vjerujem da bi se namjerno blamirao'': Predsjednica bi Vučića opet pozvala u Zagreb

Na zakonu je radio i savez udruga obitelji nestalih. Najvažnije je, kažu, da država ovime preuzima odgovornost.

''S obzirom na to da imamo neke nestale hrvatske branitelje koji više nemaju ni oca, ni majku, ni suprugu, ni djecu, bitno je da je zakonom država preuzela odgovornost za njihov pronalazak i pokop'', kazala je Ljiljana Alvir iz Saveza udruge obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja.

Sada kada imaju pravni okvir, kažu iz ministarstva branitelja, ići će prema Srbiji kako bi se revidirao postojeći sporazum iz 1995. jer dio istine krije se u njihovim arhivima.

Sve dok ne budu bliže istini, neće mirovati obitelji čak 1892 osobe za kojima se još uvijek traga.

Što o Zakonu kažu u Ministarstvu branitelja, o tome smo razgovarali sa Stjepanom Sučićem.

Zakon je vrlo važan jer će donijeti višu zaštitu prava članovima obitelji da saznaju sudbinu o svojim nestalima. Mi smo u ovom mandatu, u ove tri godine, prepoznali cijelu lepezu disperzije svih tih zakona, uredbi i pravilnika koji su koji su na neki način pripisivali sam proces traženja nestalih osoba. Cilj nam je bio staviti ih sve u jedan zakon.

Obitelji kažu da im je ključno to što je država ovime na sebe preuzima odgovornost jer dosta njih već i umire i sudbina nestalih osoba ne ostaje ni u čijim rukama?

Savez Udruge nama je bio i partner u izradi ovoga Zakona. Sve ono što smo mi kao institucije prepoznali kao probleme u ovome radu. Isto tako i iskustva članova obitelji i problemi s kojima su se oni susretali u traženju svojih članova obitelji. Oni su također aktivno sudjelovali u izradi tog zakona i sve ono što su oni prepoznali kao problem u procesu traženja ugradili smo u Zakon.

Očekujte li da će stvari sada ići brže?

Imamo pravni okvir i postupanje će biti institucionalno, no donijeli smo i cijeli niz novina. Između ostalog, uvedene su u Članku 53. i prekršajne odredbe za fizičke i pravne osobe koje ne žele reći saznanja koja imaju, u Članku 15. uveli smo institut nagrade za sve one koji žele dati informacije, postoje novčane nagrade, što je primjer i svuda u svijetu.

Spominje se i suradnja s drugim zemljama, hoće li se pojačati suradnja sa Srbijom?

Potpisali smo nove protokole o suradnji s Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom i pravila o postupanju. Sa Srbijom imamo pravila postupanja, odnosno sporazum o suradnji još iz 1995. godine koji je apsolutno zastario. Ovim će se zakonom točno definirati što je u međudržavoj i međunarodnoj suradnji čija nadležnost. Svi građani RH, bez obzira na narodnost, na to kojoj su strani pripadali u Domovinskom ratu, čak i ako su bili na strani agresora, a hrvatski su državljani s prebivalištem na teritoriju RH, u nadležnosti su institucija RH. Susretali smo se u praksi da je Srbija temeljem svog Zakona o univerzalnoj i regionalnoj jurisdikciji sebi uzimala sebi za pravo i uzimala nadležnost da su nadležni za građane RH srpske narodnosti, pa čak i za one koji su bili hrvatski dragovoljci i poginuli u obrani suvereniteta RH. Kada su zakonom definirana prava i nadležnosti, ići ćemo prema Srbiji i onda se revidira postojeći sporazum.

Što tu očekujete?

Kad govorite o Srbiji, teško je bilo što predvidjeti. Činjenica je da se u arhivama srpske vojske nalaze podaci prvenstveno o premještanju grobnica koja su se događala na prostoru koji je bio okupiran, pa i na prostoru koji je vraćen mirnom reintergracijom. Raspolažemo podacima da su neke masovne grobnice u istočnom dijelu Slavonije premještene čak u devetom mjesecu 1996. godine.

S kojim adutima idete u nove sporazume, hoće li se spominjati i blokada za pregovore pristupa Srbije EU-u?

Pitanje nestalih osoba prije svega je humanitarno pitanje, ne smije biti opterećenje u otvorenim pitanjima. To je razlog više da napravimo pritisak Republici Srbiji. Međutim, kroz otvoreno pitanje sa Srbijom i pristupnu priču vezanu za ulazak Srbije u asocijacije NATO-a i EU-a sigurno ćemo to koristiti kao argumente da bi se osporio njihov ulazak.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr