Njima se otpisuje dospjeli dug po osnovama plaćanja Gradu Zagrebu najviše do 10.000 kuna ukupnog iznosa zbroja glavnice i troška.
Spomenuta odluka ne odnosi se na dug za novčane kazne izrečene u prekršajnim postupcima, a odluka će stupiti na snagu osmoga dana od dana objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.
Pravni temelj za njezino donošenje je Zakon o otpisu dugova fizičkim osobama te Statut Grada Zagreba. U obrazloženju odluke, među ostalim, stoji da se tom jednokratnom mjerom nastoji pomoći većem broja dužnika-fizičkih osoba, državljana Republike Hrvatske, nad kojima se provodila i još uvijek se provodi ovrha na novčanim sredstvima po računu radi naplate dospjelog duga po osnovama za plaćanje Grada Zagreba i tako omogućiti da se njihovi računi deblokiraju.
Dodaje se kako za njezino provođenje ne treba osigurati novčana sredstva u Proračunu Grada Zagreba za 2018.
Navodi se kako će dužniku Grad Zagreb otpisati dug samostalno s danom stupanja na snagu Odluke, bez potrebe da dužnik podnese zahtjev. Ako pak dužnik ima dug po osnovama za plaćanje čiji ukupan iznos prema Gradu prelazi iznos iz odluke, otpisat će se dug iz osnove za plaćanje upisane u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje kod Financijske agencije (FINA-e) sve do iznosa iz Odluke.
U odluci stoji da će Grad Zagreb obavijestiti dužnike u rok od 60 dana o izvršenom otpisu dospjeloga duga, a Grad Zagreb i FINA sklopit će ugovor kojim će urediti međusobne odnose radi provedbe te odluke.
Od blokiranih 63.225 Zagrepčana, njih 17.594 ima dug prema Gradu Zagrebu
U Gradu Zagrebu je, po podatcima Fine, blokirano 63.225 građana, a njihov dug je s danom 31. prosinca 2017. iznosio 12,2 milijarda kuna. Od navedenog broja blokiranih građana, njih 17.594 ima dug prema Gradu Zagrebu, ističe se u obrazloženju.
Odbor za kontrolu Gradske skupštine je 5. rujna od Fine zatražio te dobio informaciju o broju ovršenika koji bi prema odredbama Odluke o otpisu dugova fizičkim osobama bili obuhvaćeni otpisom, odnosno koji zadovoljavaju uvjete navedene u odluci.
Iz tih podataka razvidno je kako je evidentirano 350 dužnika na teret kojih su u Očevidnik upisane neizvršene osnove za plaćanje do deset tisuća kuna duga s osnove glavnice i troška u korist računa Grada Zagreba a koje bi u cijelosti ušle u otpis.
Ukupan iznos dospjeloga duga tih dužnika iznosu gotovo 927 tisuća kuna, a uvećava se za pripadajuće dospjele kamate, koje na dan 3. rujna ove godine iznose gotovo 329 tisuća kuna
Evidentirana su i 140 dužnika čiji ukupan dospjeli dug s osnove glavnice i troška u korist računa Grada Zagreba prelazi iznos od deset tisuća kuna, a njima će dug otpisati tako tako da ukupan iznos dospjeloga duga, koji bi ušao u otpis iznosi milijun i 400 tisuća kuna, dok iznos pripadajuće kamate nije moguće dati bez dodatnih parametara i izračuna za svakog pojedinog ovršenika.
Podatci koje je dostavila FINA su okvirni, budući da su uzete u obzir osnove za plaćanje u korist nekoga od računa koji se vode pod OIB-om Grada Zagreba.
Gradski zastupnici u raspravi su se usuglasili da blokiranim građanima treba pomoći, no kritizirali su što se u odluci ne zna za što su se točno ti dugovi otpisali, te koliko se dugova odnosi na građane, a koliko na obrtnike, ukazali su i na potrebu uvođenja socijalnih i financijskih kriterija za otpis duga, bolje iskoordiniranosti u postupanju između Grada i Zagrebačkog holdinga.
Zastupnik Davor Filipović je u ime Kluba HDZ-a istaknuo kako tu odluku treba pozdraviti jer se na taj način pokušava barem dijelom pomoći sugrađanima koji se nalaze u teškoj životnoj situaciji.
Zastupnica Vesna Nađ je u ime Kluba SDP-a rekla da sam otpis dugova fizičkim osobama ima smisla jer će omogućiti određenom, makar manjem broju građana, da lakše zadovoljavaju svoje osnovne i životne potrebe. Međutim, istaknula je kako nema podataka koliki je dug prema Zagrebačkom holdingu a vjeruje da je on veći nego prema Gradu Zagrebu.
Također, nema analize stanja dugova, ne vidi se koliko su ti građani zapravo dužni, hoće li im se računi deblokirati ili je to manji dio njihovog duga. Grad Zagreb bi mogao otpisati i veći iznos od deset tisuća kuna, jer nema ograničenja u Zakonu, rekla je Nađ te upitala zašto se na preostali dug nije predvidjela obročna otplata. Rekla je i kako se ne vidi socijalna slika blokiranih dužnika.
Pročelnica Gradskog ureda za financije Daniela Juroš Pečnik rekla da se zbog kratkoće roka, do kada se Grad Zagreb morao odlučiti o svom postupanju u vezi otpisa dugova, nisu za ovu skupštinsku sjednicu uspjeli pripremiti druge podatke osim onih dobivenih iz Fine, te najavila da će podatke prikupiti i detaljnu analizu svakog njihovog postupanja i otpisanog duga dostaviti Gradskoj skupštini.
(Hina)
