Većina kaznenih prijava podignuta je protiv nepoznatih počinitelja. Dvije se odnose na zločine koje su počinili ustaše (Milivoj Ašner i Ivo Rojnica), a ostale na partizanske zločine. Bivši partizanski major Simo Dubajić, protiv kojega je jučer zatražena istraga zbog sumnje da je organizirao i zapovijedao masovnim ubojstvom najmanje 13.000 ratnih zarobljenika na Kočevskome rogu u Sloveniji u proljeće 1945., jedini je živući osumnjičenik iz kaznene prijave podnesene zagrebačkome Županijskom državnom odvjetništvu zbog zločina kod Kočevja i na Bleiburgu. Naime, uz njega su bili prijavljeni još Dušan Ostojić, Jovo Kokot, Milan Basta i Ivan Bokež, no svi su u međuvremenu umrli, a za osobu prijavljenu po imenu Nikola Maršić nije utvrđeno da uopće postoji.
Pročitajte i ovo
Drugu prijavu koju je zaprimilo zagrebačko tužiteljstvo podnijela je 1998. udruga 'Hrvatski domobran' protiv Rade Bulata, Marka Belinića, Lutve Ahmetovića i Milke Kufrin. Njih se teretilo za ratni zločin počinjen nad ratnim zarobljenicima nakon bitke za Krašić u siječnju 1943., kada je, prema prijavi, pogubljeno najmanje 218 zarobljenih domobrana i ustaša. Oni su u Sošicama i Samoboru osuđeni na smrtne kazne i tužiteljstvo je u arhivima tražilo te presude, no u međuvremenu su umrli svi prijavljeni, osim Rade Bulata. U njegovu je slučaju, kako se doznaje od Kvakana, policijsko-tužiteljska predistraga pri kraju.
>> Austrija dobiva same odbijenice stranih stručnjaka za pregled Ašnera
Još prije desetak godina bio je obrađen dio prijave kojom su se Bulat i Kufrin teretili za ubojstvo poštara Dragutina Oslakovića na Okićkoj poljani 1942., no iz dostupne dokumentacije i arhivske građe utvrđeno je da oni nisu mogli počiniti zločin jer nisu bili na tom području. Kao i zagrebačko tužiteljstvo, i karlovačko je zaprimilo dvije prijave - protiv Petra Zinaića i Josipa Boljkovca.
Odbija odgovornost
Zinaića je prije dvije godine karlovačka policija prijavila zbog sumnje da je kao šef Rejonsko-obavještajnog centra (ROC) i opunomoćenik povjerenstva Odsjeka za zaštitu naroda (OZNA) za područje slunjske i plaške općine odgovoran za ubojstvo 141 civila krajem Drugoga svjetskog rata. No, Zinaić je lani u 90. godini umro u Beogradu, u koji je izbjegao prije akcije 'Oluje', pa je prijava odbijena. Po Kvakanovim riječima, policija dovršava svoj dio posla vezan uz prijavu protiv Boljkovca, koji je krajem Drugoga svjetskog rata radio u OZNA-i karlovačkoga Kotara. On tvrdi kako je bio zadužen za civilna pitanja te odbija bilo kakvu odgovornost za ubojstva civila na karlovačkom području, pogotovo bilo kakvu ovlast u logoru Dubovcu, odakle su žrtve završile u jamama u šumi Kozjači.
>> Za nekoliko dana odluka o istrazi protiv Sime Dubajića
Uz prijavu protiv bivšega ustaškog stožernika Ive Rojnice, osumnjičenog za progon Srba, Židova i Roma na dubrovačkom području u Drugome svjetskom ratu, koji je u prosincu 2007. umro u 93. godini u Buenos Airesu, dubrovačko tužiteljstvo radilo je na dvjema prijavama vezanim uz partizanske zločine - strijeljanje nekoliko desetaka dubrovačkih civila optuženih za suradnju s okupatorom i pogubljenih na elefitskom otočiću Daksi i na Mljetu. No, po Kvakanovim riječima, protiv prijavljenih osoba, čija imena nije želio otkriti, nije bilo dokaza pa su prijave odbijene.
Ubijeno najmanje 45 ljudi
Kaznenu prijavu za zločine na Daksi podnijela je Udruga 'Daksa 1944/45' koja tvrdi da je na tom otočiću ubijeno najmanje 45 ljudi, a sumnja se da je ubijeno i više od 250 ljudi s dubrovačkog područja te njemačkih ratnih zarobljenika. Kvakan je podsjetio da je tužiteljstvo radilo i na slučaju Milivoja Ašnera, negdašnjeg načelnika ustaške policije u Požegi, koji se lani na popisu Centra Simona Wiesenthala našao na četvrtome mjestu među deset najtraženijih zločinaca iz Drugoga svjetskog rata. Njega Austrija već četiri godine ne želi izručiti Hrvatskoj, gdje je optužen za ratne zločine zbog slanja Srba, Židova i Roma u logore.
Prijavu za ratni zločin zaprimilo je i Županijsko državno odvjetništvo u Puli. Savez antifašističkih boraca Hrvatske prijavio je nepoznatog počinitelja zbog deportacija i ubojstava civila na motovunskom području 1943., no istraga zasad nije dala nikakvih konkretnih rezultata. U povodu jučerašnjeg zahtjeva za istragu protiv Sime Dubajića Počasni bleiburški vod podupro je danas hrvatsko tužiteljstvo, ali je pritom postavio pitanje zbog čega je Državnom odvjetništvu RH trebalo više od godine i pol da to učini nakon što su protiv Dibajića podneseni dokazi.
'I mi se pitamo zašto sve tako dugo traje, no valja naglasiti da samo priznanje osumnjičenog u njegovoj autobiografiji, bez drugih objektivnih dokaza koji potvrđuju osnovanost sumnje, nije bilo dovoljno i trebalo je pronaći egzaktne činjenice i svjedoke', rekao je Kvakan, dodajući kako je to bilo teško jer je riječ o događajima od prije 60-ak godina za koje ima sve manje živih neposrednih svjedoka. Iznoseći sve podatke o prijavama za ratne zločine Kvakan je naglasio da DORH sustavno radi na utvrđivanju odgovornosti za sve ratne zločine bez obzira na nacionalnost ili ideologiju počinitelja ili žrtava zločina.
