Vlada je uputila u četvrtak u Sabor prijedlog zakona kojim bi se riješilo preostale probleme u području stambenog zakonodavstva, koji su još iz bivše Socijalističke Republike Hrvatske, a odnose se na institut zaštićenih najmoprimaca u stanovima u vlasništvu fizičkih i pravnih osoba.
Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine predlaže tako da se zakonom o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske i Odluke Ustavnog suda RH ta presuda i odluka provedu u tri faze, a predviđeno je i pravo na naknadu zbog nepravične raspodjele socijalnog i financijskog tereta uzrokovanog reformom stambenog zakonodavstva 1996. godine na štetu vlasnika stanova.
Vlada predlaže rješavanje jednog od tranzicijskih pitanja odnosno problema, rekao je potpredsjednik Vlade i resorni ministar Branko Bačić na sjednici Vlade te naglasio da je temeljni cilj zakona ispraviti nepravde, uspostaviti ravnopravni odnos u rješavanju problema između države, zaštićenih najmoprimaca i vlasnika stanova i to kroz tri faze.
Pročitajte i ovo
Stambeno pitanje
Potreba, a ne luksuz: Ne mora država svakome dodijeliti stan ili kuću, ali jednu obavezu ipak ima
U prvoj fazi ustrojio bi se Registar stanova koji bi sadržavao centralizirani popis i podatke o svim stanovima u Hrvatskoj u vlasništvu fizičkih i pravnih osoba u kojima stanuju zaštićeni najmoprimci po osnovi bivšeg stanarskog prava i zaštićeni podstanari, a u drugoj fazi na temelju podataka upisanih u Registar donio bi se Program mjera za izvršenje presuda Europskog suda za ljudska prava i odluke Ustavnog suda.
Treća bi faza započela s početkom iduće godine, a u njoj bi se operativno provele odgovarajuće programske mjere zasebno za svaki stan upisan u Program, te se sukladno odredbama zakona i Programa mjera obeštetili ovlaštenici prava na naknadu.
Pročitajte i ovo
Jeste li čuli za stambene zadruge?
Kredit ili nasljedstvo ne moraju biti jedini put do stana: Jedan grad u Hrvatskoj posegnuo je za drugačijim rješenjem
Zakonom je predviđeno uvođenje ukupno pet programskih mjera.
Predviđena je tako, pojasnio je Bačić, nagodba između stranaka o najmu stana između vlasnika i zaštićenog najmoprimca, neposredna isplata iznosa koji pripada zaštićenom najmoprimcu čime bi on bio obeštećen, kao i mogućnost zaštićeni najmoprimac iseli iz postojećeg stana i useli u stan u vlasništvu države pri čemu bi plaćao minimalnu najamninu uz mogućnost kasnijeg otkupa toga stana.
Četvrta je programska mjera da država kupi stan od vlasnika, a u njemu bi ostao zaštićeni najmoprimac koji bi onda mogao otkupiti taj stan, a peta je mjera zamjena stana između vlasnika i države, pri čemu bi u tom stanu i dalje živio zaštićeni najmoprimac koji bi taj stan mogao otkupiti.
Pročitajte i ovo
POTREBA, A NE LUKSUZ
Dome, slatki dome: Do stana bez kredita? Može se, ali u Hrvatskoj je to i dalje gotovo pa znanstvena fantastika
Država, naglasio je Bačić, temeljem presude Europskog suda za ljudska prava, mora obeštetiti vlasnike za cijelo vrijeme u kojem nisu mogli uživati vlasnička prava te je predloženim zakonom definiran i iznos i način na koji će se isplaćivati ta naknada vlasnicima.
"Ocjenjujemo da smo pronašli balans između interesa zaštićenih najmoprimaca i vlasnika, da država preuzima dovoljan teret, financijski prije svega, kako bi razriješila ovo već više desetljeća goruće pitanje, koje doista onemogućava rješavanje pitanja vlasništva od strane vlasnika i prava na dom od strane zaštićenih najmoprimaca", zaključio je Bačić.