Stručnjakinja o plaćenicima, budaletinama, štracama... "Uvrede su postale trend, treba mijenjati mentalni sklop u potpunosti"

"Napit ću vam se krvi", "Iščupat ću ti gučak", "Proklet bio na Božić…" samo su neke od prijetnji i kletvi kojima su novinari i novinarke – sad već svakodnevno izloženi u svom radu, a koje doživljavaju izvještavajući o događajima ili pak iznoseći svoj stav o bitnim temama. Kad tome dodamo i neprimjerene izraze, počesto i psovke kojima ih osobe iz javnog života nazivaju, tipa "štrace", "budaletine", "mučko đubre" i slično, opravdano je zaključiti kako je taj vid nekulture i agresivnog ponašanja u odnosu na predstavnike medija u hrvatskom javnom prostoru postao gotovo pa uobičajen i tipski.

Protagonisti su različitih struka – ima tu najviše političara, ali i sudaca, sportaša, poduzetnika… a svima je zajednički nazivnik da bez imalo srama ili pak straha od osude sebi daju za pravo ispoljavati agresivno ponašanje prema novinarima.

Najnoviji slučaj je prijetnja mladog splitskog dogradonačelnika Bojana Ivoševića urednici rubrike lokalnog dnevnika. Sintagma koja je Ivoševića izbacila iz takta bila je "akcija ilegalnog pošumljavanja i širenje neistina", no okidač je isto tako moglo biti i nešto drugo što bi po Ivoševićevu mišljenju u tom trenutku moglo biti dovoljno iritantno da ga razbjesni. Vrlo brzo mladi se dogradonačelnik posuo pepelom, ispričao zbog svojega naglog karaktera i problema koje ima u komunikaciji.

Nekadašnji splitski gradonačelnik i poduzetnik s političkim ambicijama Željko Kerum i danas uživa epitet prvaka u vrijeđanju predstavnika medija, ali i kolega iz lokalne politike. Upravo je Ivoševiću svojevremeno prijetio "iščupanim gučkom", zbog čega se vodi i sudski postupak. Novinare je pak častio izrazima tipa "plaćenici", govorio im da "očito nisu popili tablete", da su "drogirani" i još pregršt sličnih uvreda.

Zdravko Mamić definitivno je najpoznatiji autor brda psovki i prijetnji koje je redovito upućivao novinarima. Lokalni šerifi također su se istaknuli po tom pitanju, ali i vodeći ljudi u vrhu države.

U svibnju 2021. godine, nakon drugog kruga lokalnih izbora u Hrvatskoj, Europska federacija novinara pridružila se Hrvatskom novinarskom društvu i Sindikatu novinara Hrvatske u osudi verbalnih napada na medije i novinare predsjednika hrvatske Vlade Andreja Plenkovića. Premijer je tada neke novinare nazvao "plaćenicima koji gade jednu političku opciju".

Vrijeđanja i seksistički ispadi nisu bili strani ni preminulom zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću. Upravo zbog njegova ponašanja Hrvatsko novinarsko društvo i Sindikat novinara pokrenuli su kampanju pod nazivom "Samo odgovorite na pitanje".
"Naš je posao postavljati pitanja, a predstavnika vlasti da na njih odgovaraju a da nas ne vrijeđaju i ponižavaju", navodilo se u opisu novinarske kampanje.

Rješenje je u mijenjanju mentalnog sklopa i razvijanju kulture dijaloga

Jesu li uvrede na račun novinara postale uobičajene u hrvatskom javnom prostoru, pitali smo komunikacijsku stručnjakinju i profesoricu na zagrebačkom Filozofskom fakultetu Gabrijelu Kišiček, koja je odgovorila potvrdno:

"Upravo to je ono što je zabrinjavajuće: prije neke tri godine, kada bi se na sporadičnoj razini dogodilo da neka javna osoba opsuje ili uputi seksističku primjedbu – to bi postala vijest. U posljednje dvije do tri godine osobne uvrede i vrijeđanja postale su trend obračuna s neistomišljenicima", pojasnila je Kišiček te dodala kako se predsjedniku Zoranu Milanoviću često događa da na osobnoj razini doživljava nečije prigovore i mišljenje koje se razlikuje od njegova, a zatim na osobnoj razini i uzvraća.

"Posebno se to odnosi na političare staroga kova, koji su stasali u doba jednoumlja. Oni jednostavno nisu navikli da se njihovi stavovi i izjave propituju", istaknula je Kišiček.

Pročitajte i ovo VERBALNI NAPADI NA MEDIJE Nove osude Plenkovićevih izjava: I Europska federacija novinara uputila kritiku premijeru

Pročitajte i ovo Osudili napad Europska federacija novinara: Tražimo odgovarajuću istragu o napadu na predsjednika HND-a

Na pitanje je li očekivana daljnja eskalacija ili je ipak moguće pozitivno utjecati na razvoj kulture dijaloga, komunikacijska stručnjakinja odgovara kako je u potpunosti potrebno mijenjati mentalni sklop i raditi na razvijanju kulture dijaloga. Kao primjer je navela skandinavske zemlje, u kojima djeca još u vrtiću uče uvažavati različita stajališta i mišljenja te dalje tijekom čitavog obrazovnog procesa vježbaju argumentirano iznositi svoje stavove i prihvaćati kontraargumente.

Moramo i dalje upozoravati i javno osuđivati vrijeđanje i prijetnje, možda i sazrijemo kao društvo

Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Hrvoje Zovko također se slaže da je vrijeđanje novinara, nažalost, postalo svakodnevnica, ali smatra da bi na te pojave i dalje trebalo javno upozoravati, kao i informirati slične organizacije u Europi i svijetu.

"Očito neki misle da svatko može prijetiti novinarima, a kod nas je to već došlo do jedne razine na kojoj bi i državna tijela trebala reagirati. Svakako kao struka moramo nastaviti s osudama te inzistirati na osudi takvih slučajeva. Možda jednog dana i sazrijemo kao društvo", kazao je Zovko te dodao da svatko ima pravo ne slagati se s novinarima, ali ne i vrijeđati, prijetiti ili na bilo koji neprimjeren način nastupati u odnosu na predstavnike medija.

"Mi predstavnike vlasti nismo birali, izabrali su ih građani, ali novinari su u hrvatskom društvu postali krivci za sve. Ako netko nije u stanju primjereno komunicirati, ne bi se trebao baviti javnim poslom", upozorava Zovko, uz napomenu kako je odnos prema novinarima jedan od pokazatelja razvoja i stupnja demokratičnosti u svakoj državi.