Vrane napadaju ljude, ilustracija
Vrane napadaju ljude, ilustracija Foto: Robert Anic/Pixsell

Zagrepčanku su na putu do posla vrane u dva navrata napale na Trešnjevci. Drugi put primila je cjepivo protiv tetanusa jer joj je vrana probila kljunom kožu na glavi, a na pitanje nadležnim institucijama što se može učiniti u vezi s tim dobila je nevjerojatan savjet.


Zagrepčanka koju su vrane dvaput napale na putu do posla morala je otići liječniku. Na križanju Zagrebačke avenije i Nehajske ulice, kako kaže, prvi napad ptica dogodio se u nedjelju 23. svibnja.

Vezani članci Zbog puknute cijevi poplavljen dio Trešnjevke, sanacija u tijeku - 5 VELIKA GALERIJA Dramatične fotografije pokazuju kaos u kojem se jutros našao dio Zagreba: Ulice i podrumi pod vodom Herman Vukušić Kakav je to čovjek koji ubije troje djece? Ugledni psihijatar pojašnjava: "Ovaj akt se može gledati kao prošireno samoubojstvo"

"Osjetila sam udarac u glavu, mislila sam da ću se srušiti na tlo", rekla je za DNEVNIK.hr.

"Bilo je to u blizini Osnovne škole Matije Gupca. Ja tim putem idem na posao jer mi je bliže. Tamo u 6 sati nije bilo nikog kad sam prolazila. Vrana me je napala, obrušila se na mene. Zamalo sam se srušila, a ona je onda odletjela gore i spustila se na reklamu", opisala je.

Drugi napad dogodio se nekoliko dana kasnije, 28. svibnja na istom mjestu.

Primila cjepivo protiv tetanusa

"Dobila sam takav udarac u glavu da je to prestrašno. Vrana me čvaknula s desne strane u glavu, osjetila sam njezin kljun. Osjetila sam bol, koža je bila probijena i liječnica mi je rekla da trebam primiti cjepivo protiv tetanusa", ispričala je Zagrepčanka.

Kaže da nije jedina osoba koju su napale vrane, da su joj o sličnim događajima pričali kolege i ljudi s kojima surađuje.

"Kolegu s posla napale su vrane, jednu gospođu triput su napadale, ljudi su izvan sebe, boje se za djecu. Vrane napadaju bez nekog razloga, ja im nisam ništa napravila. Ljudi ih ne diraju, no one se zalijeću u njih. Što bi bilo da se nekome vrana zaleti u lice i pogodi oko?" kazala je Zagrepčanka.

Čovjek se pokušao obraniti

"U Nehajskoj kod Policijske postaje vrana je napala čovjeka, on ju je udario torbom da se obrani, a ona se nastavila zalijetati u njega, nije prestajala, to je prestrašno", rekla je.

Navodi da je zvala nadležno ministarstvo i broj 112, rečeno joj je kako se tu ništa ne može napraviti jer vrane imaju mlade i dobila je savjet da se zaštiti kišobranom.

"Ja sam počela zaobilaziti to mjesto na kojem su se dogodili napadi. Svako jutro sam tamo prolazila jer mi je bio najbrži put do posla. Ali vrana ima posvuda i nikad ne znate kad će napasti. Danas sam išla s druge strane ulice, bojim se izaći van, hodam s kišobranom do autobusne stanice", kazala je Zagrepčanka.

Svrstavaju se na popis divljači

Što se događa s vranama, pitali smo u zagrebačkom Zoološkom vrtu. Tomislav Baća, stručna osoba za provedbu programa zaštite divljači, kazao je za DNEVNIK.hr da se radi o vrani sivoj i vrani gačac, koje se svrstavaju na popis divljači sukladno Zakonu o lovstvu.

"One od početka godine prema drugom dijelu godine, s prvim toplim danima u godini počinju biti aktivnije, njihovo se gnijezdo počne graditi kako bi se pripremile za sezonu gniježđenja. To počinje početkom ožujka, a ovisi o vremenskim prilikama. Tada su zaštićene, sukladno Pravilniku o lovostaju", rekao je Baća.

Navodi da lovostaj traje u razdoblju u kojemu vrane poliježu jaja i brinu se za mladunce, sve dok mladi ne odu iz gnijezda. Lovostaj traje do 1. kolovoza.

"Tada se ne smiju raditi nikakve zahvati na navedenim vrstama niti na njihovu okruženju jer je to uznemiravanje. No po pitanju prekomjernog stanja vrana - na kritičnim lokacijama orezuju se stabla na kojima se one gnijezde nakon perioda lovostaja", dodaje Baća.

Svaki napad ima uzrok

O napadima vrana kaže kako svaki napad ima svoj uzrok, no da i ljudi vrlo često napadom protumače prelet vrane ako je letjela blizu ili ih okrznula.

"Svaki napad životinje ima neki uzrok. U 90 posto slučajeva kod vrana je to ispadanje mladih iz gnijezda, što dosta ovisi i o vremenskim prilikama. Njihova gnijezda nisu baš stabilna i pri malo jačem puhanju vjetra mladi znaju ispasti. Vrana to prepozna kao opasnost, pa ako im se ljudi približe, vrane reagiraju radi obrane svojeg mladunca", kazao je Baća i dodao kako se takvi događaji mogu očekivati još i početkom lipnja kad mladi polijeću iz gnijezda.

"U razdoblju do otprilike 10. lipnja mladi polijeću iz gnijezda pa se u tom razdoblju bilježe takve pojave, preletavanja i napadi, a nakon toga mladi polete pa vrane odlaze skupa s njima. Vrlo je neugodno, no ne dopuštaju se lovne aktivnosti. Stoga pri svakoj dojavi i izlasku na teren građane educiramo o vrstama i njihovu načinu života i reagiranja na ljude", dodao je Baća i istaknuo kako nije nepoznato da su vrane, u konačnici, vrlo inteligentne životinje.