Plenković priznao propust s nacrtom Obiteljskog zakona: "Više neće moći ovako..."

Na početku sjednice Vlade, koja je kasnila 20 minuta, premijer Andrej Plenković po običaju se osvrnuo na aktualne događaje. Prva tema koja, kako je rekao, zavrjeđuje pozornost jest konferencija na kojoj se govorilo o ekonomskoj politici Vlade.

"Želim se osvrnuti na sve što Vlada poduzima u Agrokoru koji je opet u fokusu. Prije šest, sedam, devet mjeseci bili smo suočeni sa situacijom u kojoj se kompanija našla u poteškoćama s rejtingom, blokadama računa, situacijom koja je upućivala na stečaj, a takvih je poteza već bilo na Trgovačkom sudu od strane dobavljača. Susret s Vladom dogodio se tako da ga je vlasnik Agrokora zatražio razgovor s nama.

Četiri scenarija bila su u tom dijalogu: jedan je da su privatne kompanije izložene tržištu i što bude bude. Druga je bila da izađemo u susret i na neki način, koji nama nije bio realan, da pronađemo sredstva uz pomoć kojih bi se možda premostila kriza u Agrokoru. Ni taj nije bio za nas održiv. Treći je bila nacionalizacija kompanije, a to nismo mogli uzeti u razmatranje kao članica EU. Posljednja je ono što smo napravili, da to riješimo preko sistemskog zakona koji je napravljen na način kao što su to napravile druge zemlje", rekao je Plenković.

Pročitajte i ovo Postupak mirenja Vlada i sindikati javnih službi bez dogovora: Spominje se i štrajk stanje neizvjesnosti Vlada i sindikati sjedaju za pregovarački stol: "Štrajk je izgledna opcija"

"Zadržali smo radna mjesta, osigurali novu likvidnost, isplatili smo dugove malim dobavljačima, sve su to pozitivni efekti zakona (Lex Agrokora)", rekao je Plenković

Kazao je da nema ništa protiv osnivanja saborskog istražnog povjerenstva za Agrokor. Ni Vlada ni HDZ nemaju problem da se sve što je vezano uz Agrokor detaljno istraži i predstavi javnosti, no protiv smo povezivanja tih tema s donošenjem drugih tema u Saboru, osobito s izborom ustavnih sudaca, poručio je.

Osvrnuo se i na nacrt prijedloga Obiteljskog zakona koji je od jučer u javnoj raspravi a već je podignuo veliku buru. Plenković je rekao da nacrti zakona neće više moći ići u postupak savjetovanja s javnošću, a da nisu prošli koordinaciju na tijelima vlade. 

"Ovakvi dokumenti mogu izazvati veliku pozornost, a u vrlo su ranoj fazi rasprave, elektronskog savjetovanja s javnošću. Moramo se puno kvalitetnije koordinirati na razini Vlade", rekao je.

Naveo je da je u posljednje vrijeme bilo nekoliko takvih slučajeva te je apelirao na ministre "da dobro procjenjuju akte koje donose individualno i puštaju u javnost prije nego oni prođu bilo kakav oblik koordinacije na tijelima Vlade".

Takav sustav, ustvrdio je, očito postoji godinama, a kako bi se izbjegle problematične situacije, promijenit će se takva metodologija "kako se ne bi dogodilo da su akti vani, a da ih Vlada ni na koji način formalno nije vidjela".

"S ovim zakonom svi će proći dobro"

Vlada je usvojila nacrt prijedloga Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. 

"Gradovi i županije dobit će više sredstava za funkcije koje obavljaju. S ovim zakonom svi će proći dobro, a oni koji naizgled ne prolaze dobro zbog sustava izravnanja proći će dobro", rekao je premijer.

Cilj je novog zakona pojednostaviti sustav, ali i osnažiti proračune jedinica lokalne samouprave, a ministar financija Zdravko Marić ukupni je neto efekt predloženog zakona procijenio na 1,4 milijarde kuna.

Sav prihod od poreza na dohodak prepušta se u cijelosti jedinicama lokalne samourpave, a prihod od poreza na kamate na štednju također ide lokalcima (360 milijuna kuna taj je porez iznosio lani).

Sama raspodjela prihoda od poreza na dohodak pojednostavljena je u odnosu na postojeću s obzirom da se predlaže jedinstvena raspodjela za sve jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Prijedlog je da u prihodu od poreza na dohodak udio općina odnosno gradova bude 60 posto, županija 17 posto, udio za decentralizirane funkcije 6 posto, a udio za fiskalno izravnanje 17 posto.

Novi zakon o financiranju jedinica lokalne samouprave primjenjivao bi se od početka iduće godine. 

Vlada je usvojila prijedlog strategije socijalne skrbi za starije osobe za razdoblje do 2020. godine kojim će se, kako je kazala resorna ministrica Nada Murganić, osigurati višu razinu socijalne skrbi za starije osobe. Među ostalim, uvodi se institut nacionalne mirovine za starije od 65 godina koji nemaju dovoljno staža da bi ostvarili starosnu mirovinu ili ga uopće nemaju pa u starosti nemaju nikakvih primanja.

Prema usvojenoj nacionalnoj strategiji za provedbu Školske sheme voća i povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda u školama do 2023. godine država će u proračunu osigurati gotovo 23 milijuna kuna.