Plenković otkrio crne prognoze za ovu godinu: "Očekujemo pad BDP-a od 9,4 posto"

Uoči početka sjednice premijer Andrej Plenković je kazao da je održan sastanak gospodarskog vrha EU-a na kojem je rečeno da je dosadašnji angažman Hrvatske u borbi protiv širenja COVID-19 jako dobar.

Pročitajte i ovo Plenković najavio konferenciju za medije Izvanredne vijesti Nove TV: Uhićenje i smjena Vilija Beroša "Jako nam je neugodno" Plenković: "Ako se dokaže da su optužbe točne, to doživljavam čak kao čin izdaje osobnog povjerenja"

"Imamo krizu u kojoj se mogla dogoditi prava drama, no ona se nije dogodila. Pravodobno smo reagirali i bili smo čvrsti i odlučni", rekao je. Što se tiče gospodarskog oporavka, navodi da su programi koje Vlada donosi na današnjoj sjednici bitni upravo u tom kontekstu.

Cilj otvaranje granica zemalja u EU-u

Premijer Plenković rekao je da se u dijelu mjera ekonomske politike, Nacionalni program reformi oslanja na postojeća tri cilja za koja se Vlada opredijelila od početka mandata. To su održivi gospodarski rast i razvoj, povezivanje obrazovanja s tržištem rada i održivost javnih financija.

Temeljna pretpostavka na kojoj se bazira takav scenarij jest ta da će glavni udar na domaće, ali i globalno gospodarstvo biti kratkotrajne naravi.

"Način na koji smo radili dosad morat će biti revidiran, sve će biti posvećeno gospodarskom oporavku u EU-u. Posljedice ove pandemije takve su da svaka vlada mora povlačiti vrlo hrabre poteze", istaknuo je. Iz Fonda za oporavak gospodarstva mora se pomoći, istaknuo je.

"Jedna od tema o kojima smo razgovarali jest i oporavak turizma i otvaranje granica. Naša je želja da tamo gdje epidemiološka situacija konvergira dođemo do okolnosti u kojima ćemo moći otvoriti granice. U sljedećim tjednima nalazit ćemo rješenja koja će to omogućiti. Nama je cilj otvaranje granica na nivou EU-a, no situacija nije ista u svim zemljama i to ćemo uzimati u obzir", objasnio je.

Pad BDP-a ove, rast sljedeće godine

Za Nacionalni program reformi kazao je kako se radi o strateškom dokumentu koji je u kontekstu novih okolnosti koji ima deset reformskih prioriteta i 25 mjera. "Ovaj program bit će dio kontinuiteta, ali i temelj za gospodarski oporavak zemlje", naveo je.

"Na razini 2020. godine, mi u ovom trenutku očekujemo pad BDP-a od 9,4 posto. Prvi put to govorim javno, to su naše interne procjene, temeljem svih ovih aktivnosti koje su se morale dogoditi. To znači da ćemo se u vremenu koje je pred nama nastojati sa svim aktivnostima vratiti na tračnice na kojima smo vozili prije pandemije", kazao je Plenković.

Manjak proračuna 

Očekuje se da će proračun opće države zabilježiti manjak od 6,8 posto BDP-a ili 24,8 milijardi kuna u 2020., a u 2021. godini projicirano je smanjenje manjka proračuna opće države na 2,4 posto BDP-a. 

Na temelju kretanja fiskalnog salda proračuna opće države očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u u 2020. porasti za 13,5 postotnih bodova u odnosu na 2019. te će iznositi 86,7 posto BDP-a, ponajviše zbog povećanih potreba za zaduživanjem uslijed negativnog fiskalnog učinka uzrokovanog pandemijom koronavirusa.

U 2021., uslijed smanjenja manjka proračuna opće države na 2,4 posto BDP-a i snažnog gospodarskog rasta, očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u iznositi 83,2 posto BDP-a, što predstavlja pad za 3,5 postotnih bodova u odnosu na 2020. godinu. Predviđa se da će potrošačke cijene u 2020. blago pasti, za 0,3 posto na godišnjoj razini.

Ublažiti utjecaj šoka na zaposlenost

Vlada računa da će uvođenje potpore HZZ-a za očuvanje radnih mjesta znatno ublažiti utjecaj šoka na zaposlenost te se na razini cijele 2020. očekuje pad broja zaposlenih od 3,3 posto, dok će prosječna anketna stopa nezaposlenosti u 2020. iznositi 9,5 posto, a 9 posto 2021. godine.

Što se tiče fiskalnih kretanja, direktne proračunske potpore, procjenjuju se na 14,9 milijardi kuna, a uključuju odgodu izravnih poreza i doprinosa, otpis izravnih poreza i doprinosa, odgađanje obveze uplate poreza na dobit po godišnjem obračunu za 2019., potpore za očuvanje radnih mjesta te nabavu medicinske i zaštitne opreme za borbu protiv COVID-19, a procjenjuju se na 14,9 milijardi kuna.

Dodatno je osigurano više od 15 milijardi kuna za što povoljnije kreditiranje poduzetnika kroz programe HBOR-a i HAMAG BICRO-a, a tu je i 17 milijardi kuna moratorija na kredite. 

Hrvatska pripremljenija nego 2008.

Ministar financija Zdravko Marić naglasio je da glavni kontekst donošenja Nacionalnog programa reformi za 2020. godinu i Plan konvergencije za 2020. i 2021. godinu čine razorni gospodarski učinci globalne pandemije koronavirusa, ali je istaknuo da je Hrvatska aktualnu krizu dočekala znatno spremnije nego globalnu krizu 2008. godine.

Pritom je podsjetio da je Hrvatska nekoliko godina ostvarila višak na računu platne bilance, da je inozemni dug u silaznoj putanji te da je tri godine zaredom ostvaren proračunski višak, kao i smanjenje udjela javnog duga u BDP-u.

Hrvatska je, pored toga, uvela brze i snažne potpore privatnom gospodarskom sektoru te postigla dobru zdravstveno-epidemiološku sliku, dodao je Marić.

Postotak zaraženih u odnosu na broj testiranih u padu

Ministar zdravstva Vili Beroš izjavio je da je u Hrvatskoj postotak pozitivnih na koronavirus u odnosu na broj testiranih i dalje u padu te sada iznosi 5,98 posto. Od ukupno 34.476 osoba testiranih na koronavirus trenutačno je pozitivno 2062, odnosno 5,98 posto, a u odnosu na prošli tjedan taj postotak manji je za 1,08 posto.

Oporavljenih je u Hrvatskoj trenutno 1288, što je 62,46 posto od ukupnog broja pozitivnih. U samoizolaciji je 14.181 osoba. Prosječna dob zaraženih je 51,29 godina, 45,9 posto su muškarci, a 54,1 posto su žene.

U usporedbi s drugim zemljama po broju umrlih i oboljelih na milijun stanovnika, Hrvatska je ohrabrujuće pozicionirana zahvaljujući samodisciplini građana u primjeni mjera stožera civilne zaštite, rekao je Beroš.

Vlada osigurava medicinsku opremu

Vlada sustavno osigurava medicinsku opremu. U tjedan dana u tri navrata u Hrvatsku je dopremljeno više od 200 tona dodatne zaštitne opreme, a primljene su i vrijedne donacije opreme.

U povodu postupnog vraćanja zdravstvenog sustava u normalno funkcioniranje Beroš je rekao kako su zdravstvene ustanove obvezne utvrditi raspoloživost prostornih i kadrovskih kapaciteta, planirati i uspostaviti novu organizaciju rada i radnog vremena, evaluirati liste čekanja, komunicirati s pacijentima i organizirati na adekvatan način prijam pacijenata.

Zbog poštivanja smjernica pacijenti će biti naručeni u točno određeno vrijeme u vremenskim intervalima zbog poštivanja fizičkog razmaka. Zato će se organizirati novo radno vrijeme - rad popodne i rad vikendom, najavio je ministar.

Bez komentara o izborima i promjenama Zakona o radu

Prije sjednice Vlade Plenković nije htio komentirati najnovija događanja. Za parlamentarne izbore kazao je da će biti na dnevnom redu ovisno o epidemiološkoj slici.

Nije htio komentirati ni stav sindikata, koji su poručili da neće dopustiti izmjene Zakona o radu prije novih izbora. "Vidjet ćemo to", kratko je poručio. (Hina, M.V.)