Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Ministar financija i šefica Porezne uprave predstavili su prijedlog Zakona o porezu na nekretnine. Jedinstvena bi stopa iznosila 1,5 posto, a osnovica bi bila 70 posto vrijednosti nekretnine.


Ministar financija Slavko Linić i šefica Porezne uprave Nada Čavlović Smiljanec na konferenciji za novinare predstavio je prijedlog Zakona o porezu na nekretnine koji bi s primjenom trebao krenuti 1. travnja sljedeće godine, a čiju cjelokupnu prezentaciju možete pogledati na kraju članka.

Vezani članci Divljanje na autocestama (Foto: Dnevnik.hr) Ludostima vozača nema kraja: Pogledajte šokantne snimke koje pokazuju što sve neki rade na hrvatskim autocestama Neodgovorni vozač (Ilustracija: Guliver/Thinkstock) Oštre kazne: Mora platiti 24.000 kuna kazne jer je vozio pijan i bez vozačke dozvole, dvije godine ne smije za volan

Uvest će se jedinstvena stopa od 1,5 posto. A njezina primjena? E, tu već kreće velika matematika. Oni koji imaju prazne stanove plaćat će tih 1,5 posto na ukupnu vrijednost stana.

Vlasnici stanova za iznajmljivanje plaćat će porez izračunat samo za 70 posto vrijednosti stana. Isto vrijedi i za one koji žive u vlastitom stanu - i oni će plaćati tih famoznih 1,5 posto na 70 posto vrijednosti stana.

Premda konačna računica nije sasvim jasna, prema prvim izračunima za stan koji vrijedi sto tisuća eura godišnje će se plaćati oko 7.900 kuna ili mjesečno oko 660 kuna.

Olakšice do 95 posto za 'prvu nekretninu'

Taj prilično veliki udarac na džep prosječnog građanina mogu smanjiti lokalne vlasti koje imaju pravo uvesti olakšice u visini od 88 do 95 posto za 'prvu nekretninu', tj. na stanove i kuće u kojima vlasnik živi. Olakšica od 70-85 posto moći će se uvesti na 'druge nekretnine', tj. vikendice, apartmane, stanove za najam itd. Treća kategorija su nekretnine koje nisu u funkciji i na njih se plaća puni iznos poreza.

No, hoće li jedinice lokalne uprave olakšice uvesti? Vjerojatno hoće, jer je većina gradova na rubu bankrota, država želi da se sami financiraju, a ne da proračun tretiraju kao bankomat. Hoće li to na kraju biti iznos jednak komunalnoj naknadi? Teško...

>> Koliko ćemo poreza plaćati za vikendice i stanove?

Porezna će uprava na temelju kretanja cijena na tržištu i još nekih parametara svakih pet godina (iznimno svake tri godine na zahtjev jedinice lokalne uprave) vršiti procjenu vrijednosti pojedine nekretnine. Podaci o svim nekretninama trebali bi biti u tzv. fiskalnom katastru.

Porezu, inače, podliježu sve izgrađene i neizgrađene nekretnine, neovisno jesu li namijenjene stanovanju ili nekoj djelatnosti. Kada je riječ o djelatnostima, olakšice tu neće biti u nadležnosti lokalne uprave, nego su propisane samim zakonom, a ovisno o djelatnosti mogu iznositi 20, 40, 60 ili 80 posto.

Obveznici novog poreza bit će i Republika Hrvatska, županije, gradovi i općine. Oslobođeni plaćanja bit će strana veleposlanstva, međunarodne organizacije, Crveni križ te, između ostalih, nekretnine na miniranim područjima, javna i kulturna dobra, groblja, deponiji smeća, zoološki vrtovi, zračne luke, nacionalni parkovi i vjerski objekti.

Novac prikupljen od poreza na nekretnine primarno bi trebao ići u proračune gradova i općina, koje bi od tog novca trebale financirati sve lokalne potrebe, poput zdravstva, školstva, kulturnih i sportskih djelatnosti.

Krajnji cilj je ukidanje parafiskalnih nameta i prireza

U prvoj se fazi planira da visina prihoda lokalnih jedinica ostane na razini trenutnog priljeva novca od komunalne naknade. U sljedećoj bi fazi (2014. godine) država dodatno trebala smanjenjem zdravstvenog doprinosa rasteretiti cijenu rada, tj. bruto plaće.

U konačnoj fazi, za koju još nije jasno kada bi trebala nastupiti, ukinuli bi se parafiskalni nameti poput spomeničke rente, ali i prireza porezu na dohodak, koji primjerice u Zagrebu iznosi maksimalnih 18 posto.

Obersnel: Porez je dobar za lokalnu upravu, za izračune je još rano

U izjavi za Dnevnik.hr, gradonačelnik Rijeke i predsjednik Udruge gradova Vojko Obersnel rekao je kako smatra da je novi porez 'dobar za lokalnu upravu', s obzirom da mu je svrha da se čim više nekretnina stavi u funkciju, a sadrži i socijalnu logiku prema kojoj će oni koji imaju više i vlasnici su vrijednijih nekretnina više i platiti.

Za prve izračune efekata novog poreza na riječki gradski proračun pričekat će konačnu verziju zakona.

Istaknuo je kako je za njega kao čelnika jednog grada važna činjenica da je prihod iz novog poreza opći porezni prihod, za razliku od komunalne naknade, koja je strogo namjenski prihod. Upravo oko trošenja novca od komunalne naknade, kaže, dosad je bilo mnogo prijepora između lokalnih jedinica i Državne revizije.

Ministar Linić obećao je kako je ovo zadnji porez kojim će pokušati uvesti red u državne financije. Zbog poreza su se najviše bunili oni koji žive u stanovima koji su još opterećeni kreditima smatrajući kako bi se oni trebali izdvojiti u posebnu kategoriju.

Dodajmo još kako su premijer Zoran Milanović i ministar Slavko Linić cijeli ovaj tjedan javnost uvjeravali da ovaj porez neće biti udar na srednji sloj.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook